Ana Vračar, programska koordinatorica za zdravstvo Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) već se dugi niz godina bavi istraživanjem zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. S njom smo u Newsroomu N1 Televizije razgovarali o pandemiji koronavirusa, ali i akutnim problemima u zdravstvu.
Komentirajući prijepore među znanstvenicima Ana Vračar kaže kako je šteta da “takve epizode i vijesti preuzimaju prioritet i i odvraćaju nas od bitnoga, a to je način na koji se borimo s pandemijom”, smatra Vračar.
Cjepivo kao javno dobro
Potom je predstavila inicijativu o cjepivu za covid-19 Right2Cure kojom se, između ostaloga, zahtijeva da cjepivo i tretmani za covid-19 budu javno dostupni/tretirani kao javno dobro. Radi se o inicijativi koja široko rečeno, kaže Vračar, ima tri zahtijeva.
VEZANE VIJESTI
“Da medicinske proizvode koje proizvedemo u borbi protiv korone definiramo kao javno dobro, da cjepivo i kasnije lijekovi budu svima definirani bez financijskih i geografskih prepreka i treći zahtjev je onaj transparentnosti, bilo da se radi o procesu istraživanja i proizvodnje ili ugovaranja javne nabave cjepiva”, pojasnila je.
Ističe kako se radi o nekim propisima iz domene intelektualnog vlasništva, a koji imaju potencijala da utječu na globalnu dostupnost medicinskih proizvoda, tj. cjepiva protiv koronavirusa. Recimo, sutra se na sjednici Svjetske trgovinske organizacije raspravlja o važnom prijedlogu Južnoafričke Republike i Indije, a to je – pojašnjava Vračar – “privremena suspenzija određenih propisa u domeni intelektualnog vlasništva državama niskim i srednje niskih primanja kako bi se tim državama olakšao pristup cjepivu, da ga mogu samostalno proizvoditi ako imaju razvijenu proizvodnu infrastrukturu. Indija je, recimo, dobar primjer toga”, kazala je Vračar.
Puno najavljenih reformi, bez promišljanja
Kao veliki problem u zdravstvu ističe činjenicu da se zdravstvo jako puno mijenjalo proteklih 30 godina, ali bez kontinuiteta. “Puno je bilo najavljenih reformi, što se treba uvesti, na čemu treba raditi. Izostao je pritom osjećaj da se radi o promišljenom sustavu”, kaže Vračar i kao primjer ističe kadrovsku politiku u zdravstvu.
“S jedne strane nemamo jasan kadrovski plan zapošljavanja, a s druge više godina imamo odluku o zabrani zapošljavanja u javnom sektoru koja pokriva i zdravstvo. Tako da se teško začuditi onome u čemu smo se našli”, dodaje.
#related-news_0
“Svi problemu u zdravstvu pokušavaju se odgoditi za neka potencijalno bolja vremena. Ne bi trebalo ići na to da se zdravstvene radnike jednokratno “nagradi”, nego bi trebalo ići ka tome da se ispune neki zahtjevi koji su na stolu već godinama”, kaže Vračar i kao jedan od akutnih problema ističe uvjete rada u zdravstvu.
“Ulaganja u javni sektor se moraju povećati, ne smanjiti. Ne treba pritom suprotstavljati interese pacijenata i zdravstvenih radnika jer se oni susreću u jednoj točki. I jedni i drugi trebaju sustav javnog zdravstva koji je funkcionalan. Ulaganje u zdravstveni sustav je odgovor i na jedno i na drugo”, zaključuje Vračar.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
