Oko 144 tisuće srednjoškolaca u Hrvatskoj od jučer je na online nastavi, ali ne i učenici Srednje škole Otočac.
U suradnji s lokalnim Stožerom civilne zaštite, ta je srednja škola donijela odluku da će nastaviti s održavanjem nastave uživo (A model). U prilog odluci ide im epidemiološko stanje u školi: broj oboljelih učenika je nula od 292, broj oboljelih nastavnika nula od 49, a broj oboljelog nenastavnog osoblja nula od 19. Iz tog je razloga ravnateljica Adela Rukavina zaključila kako nema niti jednog razloga u ponedjeljak zatvoriti školu.
“Škola je sigurno mjesto za učenike, a online nastava pokazala se kao nužno zlo. Kome je stalo do znanja, nastava uživo je pravo rješenje. Naravno, ako je moguće. S druge strane, ako se učenici druže po parkovima i na igralištima, kojeg smisla ima zatvarati školu? Meni je ovo logično rješenje, a dođe li do promjene epidemiološkog stanja, u svakom trenutku možemo prijeći na online jer imamo i opremu i iskustvo. Bilo bi mi drago da nismo jedini u Hrvatskoj koji smo ostali na nastavi u školi, no čini se da jesmo”, kaže ravnateljica za Jutarnji list.
Situacija s izvođenjem online nastave u ostatku srednjih škola razlikuje se od razreda do razreda i najčešće ovisi o dva glavna pitanja: kakvom opremom raspolažu nastavnici i koliko su educirani. Mnogi su zakinuti zbog kašnjenja isporuke druge ture od 26 tisuća laptopa za nastavnike. Niz škola još čeka i priključke za brzi internet, a nije provedena ni sveobuhvatna nastavnička edukacija za upotrebu digitalnih alata. Online nastava zato u nekim školama podrazumijeva cjelokupni prijenos nastave u realnom vremenu i po realnom rasporedu, a drugi se snalaze puštajući učenicima unaprijed snimljene videolekcije ili im isporučuju zadatke na Teams. Mnogi se bore s poticanjem aktivnosti učenika da uopće sudjeluju u nastavi od kuće. Ravnatelji su svjesni da su uvjeti potpuno neujednačeni, od sjajnih primjera online prakse do toga da neki već jedva čekaju povratak u razrede.
Nejednaka opremljenost
“Desetljećima znamo da nam škole rade u bitno različitim uvjetima. Sada u online nastavi do izražaja dolazi neujednačenost opremljenosti, ali i obiteljski standard učenika i nastavnika. Netko ima brzi internet u stanu, netko nema, netko dijeli laptop s ostalim članovima kućanstva, netko ne. Nastava se negdje prati i putem pametnog telefona, no neki ga nemaju”, komentira Suzana Hitrec, ravnateljica Udruge ravnatelja srednjih škola.
U većini srednjih škola nastavnici su mogli odlučiti žele li raditi od kuće ili iz škole, ovisno o uvjetima, a odluka u kojoj su se u visokoj mjeri složili jest da tijekom online nastave nema pismenog ispitivanja. Tako je i kod onih s odličnim uvjetima za online.
Online nastava u zagrebačkoj Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga organizirana je, prema tvrdnji ravnatelja Zlatka Stića, tako da se održava u blok-satima, pri čemu nastavnik ima jedan sat realni prijenos predavanja putem Zooma, a drugi sat može koristiti pripremljene materijale preko Loomena. Ako se učenik ne pojavi prvi blok-sat na ekranu, u e-dnevniku slijedi zapis o dvosatnom izostanku. O pismenim ispitima tijekom online nastave nema ni govora jer nije moguće kontrolirati objektivnost napisanog, kaže Stić.
S druge strane, pojedine škole, poput ugostiteljskih i medicinskih, imaju svoje specifične probleme. Učenici Ugostiteljsko-turističkog učilišta u Zagrebu imaju obvezu 16 sati tjedno provesti na praksi, od toga osam sati u ugostiteljskim objektima. A kako su oni zatvoreni, prilično je problematično organizirati praksu od kuće.
Problem prakse
“Učenici, primjerice, imaju zadatak pripremiti toplo predjelo od kuće. Škola ne može narediti roditeljima kojim će namirnicama napuniti svoje hladnjake pa se snalazimo s onim što je učeniku u kući dostupno. Voljeli bismo da praktični dio nastave naši učenici mogu obavljati u školi”, kaže ravnatelj Mladen Smodlaka, potvrđujući da svi nastavnici nisu jednako educirani ni opremljeni za online izvedbu, pa im je škola dala laptope na revers, piše Jutarnji list.
