Govor mržnje živi na društvenim mrežama u cijeloj regiji - činjenica je koju ne smijemo ignorirati.
Koliko je važno na vrijeme prepoznati utjecaj novih medija, jesu li kazne za širenje mržnje na internetu preblage, koliko se žrtve u online sferi mogu zaštiti, je li potrebna određena vrsta kontrole, koje su najčešće “teme” koje potiču mržnju na internetu, tko su ti ljudi… razgovaralo se u regionalnoj temi Novog dana s Borom Kontićem u Sarajevu, direktorom Media Centra Sarajevo, u Zagrebu je bila Tamara Opačić, aktivistica, novinarka, a u Beogradu Milena Vasić, pravnica Komiteta pravnika za ljudska prava YUCOM.
U dokumentarnom filmu “Godine koje su pojeli lavovi”, Kontić govori o jednom dominantnom modelu pre-patriotskog novinarstva, koji je uključivao propagandu, a nerijetko i govor mržnje. Boro Kontić je bio zaprepašten količinom mržnje koja je bila istresana čak i u emisijama Dnevnika. Na pitanje je li zaprepašten količinom mržnje danas na društvenim mrežama, kazao je: “Osobno mislim da je govor mržnje refleksija govora mržnje koja postoji u društvu. To je gost koji stanuje na više adresa. Govor mržnje je nekad bio priprema za rat, a danas je vrsta održavanja sjećanja na rat, ali i podgrijavanje starih rana. Mene je ovo uvelo u devedesete, mislim na zbivanja u vezi Srebrenice. Ovo postoji u svakom društvu, nije imuna ni Skandinavija. Bitno je to da društvo reagira na to indiferentno, kod nas nema osude ni intelektualnog društva niti običnog društva, da tako kažem, da je to loše. Ne rade to samo mediji i društvene mreže, oni su samo refleksija onoga što već postoji u društvima”.
“Nažalost, naše istraživanje je pokazalo da je taj proces govora mržnje sve učestaliji. Riječ je o društvu koje ne reaguje na takvu pojavu, ali ja bih naglasak stavila na sam vrh vlasti. Opozicija uspješno to iskorištava u svrhu političke kampanje, a s druge strane, aktualna vlada ne reagira, osim u ekstremnim slučajevima, kao što je bilo iscrtavanje svastike na Poljudu. Neće biti pomaka dok jača osuda ne stigne iz vrha vlasti“, kazala je Tamara Opačić.
Vasić je dodala: “Mi imamo već nekoliko postupaka koji se vode na temu govora mržnje na internetu. Važno je podići svijest ljudi šta je internet“.
“Ne treba zaboraviti da kod mlađeg svijeta postoji imitiranje u odrastanju, ali kad je model ovakav, onda je to nešto veoma loše. Ja ne vidim da postoje kazne, ali u BiH postoji dualni sistem”, rekao je Kontić.
O tome kako da reaguju građani, Vasić je kazala: “Govor mržnje može se prijaviti policiji, privatnoj službi i tako dalje. Dakle, što više imamo slučajeva u praksi, to ćemo lakše primijeniti u regulativi. Bitno je prijaviti, reagirajte, nemojte prijeći preko toga“.
“Što se tiče mladih ljudi, problem je velik, zbog čega se Hrvatska uključila u kampanju prošle godine. Istraživanje je pokazalo da korisnici društvenih mreža, mlađi ljudi, sve češće pod pravim imenom i prezimenom prijete ostalim korisnicima. Meni su osobno stizale slične poruke, čak mi se nudio i novac da iselim iz Hrvatske ako sam toliko ugrožena. Takve slučajeve ne bi trebalo puštati zaboravu, ali ako se ne prijavljuju, onda se neće ni stvoriti kritična masa koja bi spriječila daljnje širenje“, kazala je Opačić.
