Na Interliberu, međunarodnom sajmu knjiga koji počinje za sedam dana u Zagrebu, među novitetima koji će sasvim sigurno izazvati najviše komentara je i srpsko-hrvatski rječnik profesora zagrebačkog Filozofskog fakulteta Marka Samardžije, piše "Večernji list".
Riječ je o izdanju Matice hrvatske, čija je najava prije točno dvije godine izazvala brojne kritike, primjedbe, kolumnističke humoreske i političke optužbe.
PROČITAJTE JOŠ
Medijska buka bila je, ocjenjuje Večernji list, intenzivna kao da se ne radi o stručnom jezičkom priručniku koji je plod dugogodišnjeg rada uglednog hrvatskog jezikoslovca, nego o “nekakvoj policijskoj potjernici kojom će se iz hrvatske jezične prakse istjerivati riječi srpskog porijekla”.
Profesor Samardžija u predgovoru ističe da su dvadesetak godina nakon raspada zajedničke države na hrvatskoj strani odrasli naraštaji s hrvatskim jezičnim osjećajem, drugačije odškolovani, koji u dodiru sa srpskim jezikom “zastaju nesigurni i zbunjeni”, jer im je velik dio toga razumljiv, dio sličan vlastitom, “ali i jedan dio nepoznat i nerazumljiv, pogotovo kad su posrijedi nazivi i nestandardnojezični leksemi”.
Upravo zato je, objašnjava autor rada, odlučio sastaviti rječnik po načelima dvojezične leksikografije, prvenstveno kao praktično pomagalo pripadnicama hrvatske jezične zajednice za što potpunije, ispravnije i cjelovitije razumijevanje srpskog jezika.
Samardžija tvrdi da mu namjera nije bila povući crtu ili popisati sve razlike između hrvatskog i srpskog jezika, nego olakšati razumijevanje srpskih općeleksičkih i češćih terminoloških posebnosti.
Profesor otvoreno ističe da je do početka devedesetih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj vladao “politikom brižno podupiran serbokroatizam koji je razlike između hrvatskog i srpskog jezika sistemski minimizirao i ignorirao”.
Samardžija tvrdi i da je život u jugoslovenskom komunikacijskom prostoru sa zajedničkim dijelom nastavnih programa, zajedničkim radijskim i televizijskim emisijama, kazališnim predstavama (za muški dio hrvatske populacije i službom u JNA), ublažavao i umanjivao utjecaj razlika između hrvatskog i srpskog jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
Pri tome, naglašava da se poneki jezikoslovac znao poslužiti i doskočicama poput one o grahu i pasulju: “Naime, nije važno je li grah ili pasulj, važno je da ga ima”.
Sada se pred hrvatskim čitateljima nalazi pregledni rječnik s više tisuća riječi na gotovo 600 stranica, a diskusija o njegovim prednostima i manama sigurno će biti i glasna i duga, zaključuje “Večernji list”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
