Na HRT-u su povodom spomena na sjećanje na žrtvu Vukovara gostovali pomoćnik ministra branitelja Bojan Glavašević, gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, ravnatelj Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar Zoran Šangut i bivša savjetnica predsjednika Tuđmana Vesna Škare-Ožbolt.
Zoran Šangut prisjetio se dana kad je Vukovar pao i rekao da su trenuci bili teški, ali sve to vrijeme bili smo ponosni na sve što smo učinili, vjerovali smo u Hrvatsku i predsjednika Tuđmana. I nakon pada postojale su pozitivne priče u teškim trenucima poput stražara koji je prepoznao i izvukao mnoge Hrvate, registrirajući ih pod lažnim imenima kao Srbe.
Vesna Škare Ožbolt opisala je da je taj dan za predsjednika Tuđmana bio težak, ali da je on znao da je to samo privremeno.
Bojan Glavašević je da taj dan stigao s majkom u Zagreb. Nikada neće zaboraviti lica prijatelja koji su uspjeli izaći iz Vukovara – atmosfera očaja i neznanja što je s njihovim najbližima jest nešto što se čovjeku neizbrisivo ureže u pamćenje, rekao je Glavašević.
Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava vjerovao je do posljednjeg trenutka da Vukovar neće pasti, a da je tek postupno osvijestio s kakvom je brutalnom agresijom grad bio suočen te što je sve neprijatelj bio spreman učiniti.
To je bila najteža godina Domovinskog rata, rekla je Škare Ožbolt, kad je svaki drugi hrvatski branitelj poginuo upravo u obrani Vukovara. Ta žrtva koju su Vukovar i Škabrnja podnijeli su ona supstanca Domovinskog rata koja se kasnije pretvorila u energiju pobjede. Svijet je bio lakovjeran i slijepo vjerovao generalima JNA da će poštivati prava zarobljenika, istaknula je Ožbolt, dodavši da se takve greške i danas ponavljaju.
Svi u međunarodnoj zajednici su krivi što nisu zaustavili krvoproliće u Vukovaru, smatra Glavašević, a ako pogledamo Srebrenicu i danas sirijske izbjeglice, vidimo da se puno nije promijenilo.
Šangut je istaknuo rad Memorijalnog centra u Vukovaru gdje svi učenici osmih razreda iz cijele Hrvatske mogu doći i učiti o Domovinskom ratu, a pritom su im plaćeni prijevoz, smještaj, prehrana i ulaz u sve muzeje. Nada se da će centar do ljeta 2017.godine biti najljepši i najposjećeniji u Vukovaru. Glavašević je dodao da posjet centru završava satom na kojem djeca uče o miru i mirotvorstvu te da je to ono najvrednije što ponesu iz Vukovara sa sobom.
Nažalost, Vukovara se svi sjete samo jednom godišnje, razočaran je gradonačelnik Penava, a onda slijedi ostalih 364 dana teškog života i pitanje svakodnevnog opstanka. Od Vukovara treba napraviti mjesto u kojem će biti moguće živjeti, rekao je gradonačelnik, a najvažniji je gospodarski oporavak grada.
Mirna reintegracija je jedina takva uspješna međunarodna misija, istaknula je Ožbolt, a Hrvatska ne zna to “izbrendirati”, tj. ponuditi kao brand svoje mirotvorstvo. Erdutski sporazum nije donio Vukovaru katarzu koja mu je trebala da nastavi dalje, a sporazum je trebalo revidirati nakon određenog vremenskog perioda – što se nije dogodilo, rekao je Glavašević. Trenutno je na snazi projekt “Nova škola” koji se pokušava izboriti za obrazovanje i kurikulum u Vukovaru koji je drugačiji od dosadašnjeg, no problem je u promjenama na lokalnoj i nacionalnoj razini koje usporavaju njegovu realizaciju.
Suživot u Vukovaru postoji, ali više kao trpljenje i nužnost življenja, smatra Penava, jer u gradu postoje dvije istine koje su sasvim suprotne i zbog toga istinskog uvažavanja nema, javlja HRT.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.