Na tržištu rada, zdravstvenim uslugama, socijalnim - LGBT osobe diskriminaciju često doživljavaju i Petra je, kaže, imala sreće pa s poslom nema problema, ali je diskriminaciju osjetila.
“Nažalost jesam, ja sam imala priliku biti diskriminirana na području stanovanja kada sam tražila stan sa svojom djevojkom koji je bio odbijen, krenula sam u parnicu, ali ta parnica još traje”, kaže za N1 Petra.
Mnogi se u parnice niti ne upuštaju, jer je tvrde borci za ljudska prava, problem doći do pravde.
“Kako ćete vi zaštitit svoja temeljna prava ako procesi dugo traju, ako nemate vremena za odvjetnike, ako vidite da se oni bogati unatoč svemu što su napravili se mogu izvući jer mogu platiti bogate odvjetnike?”, pita Sanja Sarnavka iz udruge B.a.B.e.
VEZANE VIJESTI
Nacionalne manjine, posebice romska, posebno su pogođene rasnom i rodnom, ali i socijalno-ekonomskom diskriminacijom. No, prava se u mnogome krše i ranjivim skupinama.
“Hrvatsko društvo je suočeno s marginalizacijom i tako ranjivih skupina, umirovljenika, rodilja, djece. Ono što mi bilježimo i što pokazuju određena istraživanje je da je u značajnom porastu broj predškolske djece koja su u siromaštvu”, navodi Ivan Novosel iz inicijative SVI MI – Za Hrvatsku svih nas.
Ipak, stanje je bolje nego prije 10 godina, a značajne su i promjene u pravima koja se najviše krše.
“S ovih povreda povreda građanskih političkih prava više smo otišli u sektor povrede socijalno-ekonomskih prava građana, i mislim da je to danas ključan sektor povrede, daklje pravo na rad, na zdravstvenu zaštitu”, navodi Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije.
Kad su ljudska prava u pitanju slika je slična u svim europskim zemljama, no država bi ipak, smatraju stručnjaci trebala preuzeti veću brigu za društveno marginalizirane osobe i ranjive skupine.
Više pogledajte u prilogu.
