"Pozicija potpredsjednika vlade bez portfelja je besmislena"

Vijesti 04. sij 201615:57 > 16:05
N1

U specijalnoj emisiji N1 televizije uoči pregovora HDZ-a i MOST-a o sastavu nove Vlade gost je bio bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić.

Slična situacija današnjoj bila je i 2000. kada je na vlast došla velika koalicija predvođena SDP-om i Ivicom Račanom. Kako to komentirate?

“Ima nekih sličnosti, ako ništa drugo po broju stranaka koje su sudjelovale u Vladi. Velika je razlika što je ta Vlada bila sastavljena od ljudi s lista koji su imali određeni autoritet i legitimitet. Danas je situacija nešto drugačija” kaže Fižulić.

Velikim problemom Fižulić smatra što u današnjim pregovorima ne sudjeluje mandatar Tihomir Orešković.

“Gdje je danas mandatar? Njemu se zapravo kroji vlada, broj ministarstava, a da on u tome ne sudjeluje. To je neuobičajena situacija. Što ako se MOSTT i HDZ dogovore oko nekog ministra ili preustroja nekog ministartva, a mandatar se s tim ne slaže. Smatram da treba zatržati postojeću kompoziciju ministarstava jer će se inače gubiti vrijeme. Na dnevni stol treba staviti proračun i odrediti tko će biti ministar financija, koji je najvažniji ministar. Sama promjena naziva ili ustroja ministarstava neće nužno donijeti pojeftinjenje. Državni činovnici su zaštićeni ugovorima te bi samo bili premješteni, a njima je svejedno u kojim ministarstvima sjediti. Isto vrijedi i za agencije.”

U novoj Vladi trebao bi biti i potpredsjednik bez portfelja, pozicija koje nije bilo od vladavine Ive Sanadera, a kao ime se spominje predsjednik HSS-a Branko Hrg.

“Pozicija potpredsjednika vlade bez portfelja je besmislena. Čemu služi takva funkcija?”

Uz nestranačkog mandatara u Vladi bi trebala biti čak četiri potpredsjednika, a to bi trebali biti Tomislav Karamarko Branko Hrg, Ivan Lovrinović i Božo Petrov. Koliko takva kompozicija može biti dobra?

“Ministar je toliko moćan koliko ima političku moć, bez nje teško da može obavljati ministarsku dužnost. Jedan dio ljudi će očito doći izvan stranaka da obavljaju dužnost. Pitanje je kome su oni lojalni – premijeru, nekoj političkoj opciji ili grupi koja ih je poslala. I kako će oni provesti svoju politiku?
Na primjer, uštede u zdravstvu mogu se bazirati na lijekovima, na opremi, na hladnom pogonu bolnica, broju postelja, na plaćama. Tko će donijeti tu odluku? Isto je is braniteljskim mirovinama. Tko može razgovarati s braniteljima o ujednačavanju mirovina rada i braniteljskih mirovina? To je krupna politička odluka, a sve se one lome na stolu premijera. A ovdje imamo dodatno kompliciranu situaciju gdje ljudi nemaju određeni autoritet i legitimitet.”

Tomislav Karamarko spominje i osnivanje državnog holdinga koji bi vodio sve državne tvrtke. Kako to komentirate?

“Gospodin Karamarko poziva se na austrijski primjer, ali tamo holding raspolaže i tvrtkama sa manjinskim državnim udjelima. Ne vidim potrebu prije nego se raščite vlasničke strukture u državnim tvrtkama kao što su HAC i ACI. Znači li holding da smo odustali od privatizacije državnog sektora?” pita se Fižulić.

Fižulić:Najhitnije je donošenje proračuna

Najhitnijim pak smatra donošenje proračuna.

“Sam proračun nije moguće donijeti u nekom reforskom obliku. Mi smo u cajtnotu, imamo jako malo vremena i bilo bi dobro da se raspravlja o proračunu.”

Također, Fižulić misli da je moguće smanjiti deficit za 6,5 do 7 milijardi.

“Zbog pada cijene nafte i plina ne možemo govoriti o ekstraprofitima od Ine i MOL-a, ali postoji dug i tu priču treba provesti do kraja. Tu je i pitanje HAC-a te uvođenje vinjeta. S rashodovne strane treba udariti tamo gdje neće utjecati na potrošnju. Smanjenje plaća bilo bi kontraproduktivno. Ustede se mogu bazirati i u javnoj upravi – smanjiti broj zaposlenih u javnom sektor i državnim službama, ali to se ne može srediti u tri mjeseca.”

U dosadašnjim pregovorima MOST je inzistirao da njemu pripadne Ministarstvo unutarnjih poslova te tvrde da su novi izbori uvijek mogući, a Fižulić je mišljenja da se radi o političkoj taktici.

“MOST je izabrao tu taktiku i dok god ćemo imati tu kombinaciju slušati ćemo njihovu prijtnju izlazskom iz koalicije. MOST će biti kritičan prema HDZ-u i kod banalnih stvari te s jedne strane testira HDZ kliko će daleko ići u popuštanju. Na taj način želi dokazati svojim biračima kolika je zapravo njegova moć. Koga zapravo most želi za ministra MUP-a, ne znamo. Nitko od postojećih zastupnika MOST-a nema planova ili ne želi preuzeti resor. Možda se radi o osobi poput Tihomira Oreškovića koja će biti svima iznenađenje” zaključuje Fižulić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.