Iako se kvalitetom i ispravnošću namirnica koje kupujemo po trgovinama i tržnicama bave čak dva ministarstva i jedna specijalizirana vladina agencija, informacije o uvozu toksičnog voća i povrća nisu rijetkost, a sve su češći pronalasci loše hrane. U lakšem odabiru zdravih proizvoda kupcima će pomoći Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Markica s tim napisom nalazit će se samo na provjerenim proizvodima, koje su stručnjaci HZJZ-a testirali u skladu s europskom uredbom o informiranju potrošača o hrani. Tim propisom predviđena je maksimalna dnevna doza šećera, ugljikohidrata, zasićenih masnoća, proteina, masti i soli, kao i energetski unos od dvije tisuće kalorija dnevno za zdrave odrasle osobe oba spola, piše Glas Istre.

Jamstveni žig “Živjeti zdravo” testirani će proizvodi dobivati na tri godine, dok ispitivanje kvalitete zavisi o vrsti proizvoda. Naime, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo podijelili su proizvode u deset skupina, kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, ulja i masti, voće i povrće, te postavili kriterije za dobivanje spomenute oznake. Interes za dobivanje markice “Živjeti zdravo” velik je i kod proizvođača i kod uvoznika prehrambenih artikala.

Loša hrana iz Srbije i BiH

Podaci za prvih pet mjeseci 2014. godine pokazuju da su zemlje iz kojih ima najviše slučajeva uvoza loše hrane Srbija, BIH, Makedonija, Kina i Turska. Od svih nadziranih uvoza, neispravno je tek njih 2,44 posto, a u tu statistiku spadaju keksi, napitak s okusom badema, pasterizirani krastavci i multivitamini iz Srbije, namaz od lješnjaka, grisini i rum pločice iz BiH, dijatomejska zemlja iz Armenije, te egipatske naranče. Sporna je bila i deklaracija za uvoz zelene kave iz Australije.

Cijelu članak pročitajte ovdje.