Na Bliskom istoku planuo je novi ratni požar. SAD i Velika Britanija u petak rano ujutro otpočele su napade na ciljeve Huta, pobunjeničke skupine koja kontrolira većinu teritorija Jemena. Držeći taj prostor, jemenski Huti kontroliraju i dio Crvenog mora kojim prolazi ključna ruta teretnog brodskog prometa između Azije i Europe.
Iza Huta stoji Iran, najveći neprijatelj Izraela, a otkako je Izrael pokrenuo vojne akcije protiv Hamasa u Gazi, u kojemu stradaju i tisuće palestinskih civila, Huti su počeli napadati trgovačke brodove u Crvenom moru tvrdeći da napadaju samo one koji plove u izraelske luke.
No Huti gađaju i druge civilne brodove, ugrožavajući međunarodni trgovački promet, a povod američko-britanskoj intervenciji dali su u četvrtak ispalivši i protubrodsku balističku raketu.
“Huti su bili jasno upozoreni”
Zbog nove krizne situacije na Bliskom istoku, cijene nafte odmah su skočile, a prijeti i rast cijena drugih roba jer su brodari prisiljeni ploviti iz Azije u Europu mnogo duljim putem oko Afrike.
Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić kazao nam je da su Huti svojim napadima poremetili svjetsku trgovinu ocijenivši to pokušajem degradacije regionalnog i globalnog mira, ali i razvlačenjem snaga zapadnih država, njihovog fokusa i logistike u trenutku dugotrajuće agresije Rusije na Ukrajinu i u godini izbora u SAD-u.
“Huti su bili jasno upozoreni no ipak su krenuli ovim putem. Sve to usložnjava situaciju, ali nije bilo drugog izbora što se tiče međunarodne koalicije. Reakcija je praktički bila iznuđena. Tragedija u Gazi jest nesporna, ali napadi na trgovačke brodove koji prometuju Crvenim morem nemaju nikakve veze s tim”, kazao je.
“Na scenu se vraća politika gole sile”
Stručnjak za Bliski istok, Vedran Obućina, rekao nam je, pak, da je, s obzirom na tragediju u Izraelu i Palestini i pozornost svijeta na tamošnji sukob, ovo bila prilika za “poravnanje računa” i nastojanje da se zauzmu što bolje pozicije na terenu, u Jemenu i na čitavom Arapskom poluotoku.
Obućina kaže da nije izvjesna ni eskalacija ovog sukoba.
“Trenutni odnosi Saudijske Arabije i Irana, dva takmaca na Bliskom istoku, bolji su nego ikad prije, a vidimo da postoje i neki zajednički nastupi prema političkoj situaciji u regiji. No, neki stari interesi su ostali na terenu. Ono što ova akcija pokazuje jest da se na svjetsku scenu sve više vraća čista realpolitika. Nema više velikih multilateralnih inicijativa i diplomacije – gola sila je sve što koriste svjetske moći”, smatra Obućina.
Ne mogu protiv SAD-a, ali neće popustiti
Denis Avdagić napominje da se jemenski Huti ne mogu nositi s SAD-om, ali da ne treba računati ni s time da će popustiti.
“Huti će pokušati ići dokle mogu. To će na neko vrijeme zakomplicirati tranzit Crvenim morem i “uposliti” američku mornaricu na vrlo nezgodan način jer će Huti početi prelaziti na asimetrično ratovanje na koje je teško reagirati. Ako budu htjeli uzvraćati, saveznicima će biti sve teže pronaći adekvatne mete na teritoriju Jemena. To je situacija u kojoj prije svega treba paziti da ne bude civilnih žrtava, jer ta je regija teško opterećena onim bilblijskim – oko za oko, zub za zub”, kazao je.
Posljedice će, dodaje, biti zaostajanje u dobavi roba, a time i globalni rast cijene energenata koji se prevoze tim putem.
Bit će rasta cijena i nestašice roba
Avdagić također ističe da se najnovija kriza na Bliskom istoku uvelike tiče i Hrvatske.
“Ta je stuacija bitna za sve, pa i za nas u Hrvatskoj. Crvenim morem ide najmanje 20 posto globalnog kontejnerskog prometa, koji je zapravo namijenjen Europi. U energetskom smislu, tamo prometuju i naftni i LNG brodari koji idu i prema Hrvatskoj, prema Omišlju. Dakle, tiče se i nas. Poanta nije samo u povećanju cijena, što će se sigurno dogoditi, nego i u dostupnosti nekih roba. To bi se moglo dogoditi ako se situacija ondje zakomplicira i potraje neko vrijeme. Tada bi opet mogli vidjeti zaostatke u opskrbnim lancima, u dostavi roba, prvenstveno prema Europi. A to je bitno i za nas u Hrvatskoj”, napomenuo je Avdagić.
“Odnos Irana i Huta nije savršen”
Nije tajna da iza Huta stoji Iran no pitanje je odgovara li ova eskalacija Teheranu. Obućina smatra da je politička povezanost Irana i Huta jasna, ali da njihov savez nikad nije bio savršen, a često ni u obostranom interesu.
“Čini se da bi Iranu ponekad odgovaralo da Huta više nema kao odlučne snage u Jemenu. A opet, oni su jamstvo iranskoga utjecaja u tom dijelu Arapskog poluotoka. Novo doba saudijsko-iranskih odnosa donekle je zaustavilo sukob u Jemenu, a lokalni odredi time nisu zadovoljni, što je Iranu podjednako glavobolja u vanjskopolitičkim odnosima kao i potencijalna prednost koju nikad ne treba zanemariti. To je ionako politička kultura Istoka – nikad nikoga ne uništiti do kraja, jer se nikad ne zna kad će stari savezi biti opet dobri”, rekao je Obućina dodavši da u tim sukobima najviše pati stanovništvo koje nema simpatija ijedne strane, a ponajmanje Zapada.
“Kao da se igrate šibicama…”
Prema Avdagiću, sada je ključno pitanje dokle su Iran i njegovi saveznici spremni ići.
“Očigledno je da ova eskalacija dolazi uslijed izraelskih vojnih akcija u Gazi koje su sada sišle s naslovnica, a što Iranu očigledno ne odgovara. A Iran ima, u ovom smislu, još jedan adut za vojno djelovanje u regiji – Hezbollah. Pitanje je kada će se oni uključiti u sukob, što bi jako zakompliciralo situaciju Izraelu, ali i SAD-u kao savezniku Izraela. Nova ratna djelovanja u Crvenom moru mogu ostati izolirana od islamskog svijeta, barem je zasad tako prošlo, međutim radi se o vatrenoj igri. Kao da se igrate šibicama pokraj najveće globalne bačve zapaljive tekućine, a da se još ništa ne događa”, zaključio je.
Tijek događaja o eskalaciji na Bliskom istoku pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
#related-news_5
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare