Val pandemije koji je krenuo potkraj 2019. iz Wuhana bio je tek početak. Sad već govorimo o trećem valu, a novi mutirani sojevi prijete bržim širenjem zaraze. Kako je to sve utjecalo na građane, pokazuju rezultati istraživanja HRejting predstavljeni u središnjem Dnevniku HTV-a.

Više od godinu dana živimo s koronavirusom te privatni i poslovni život organiziramo prema epidemiološkim mjerama. Što kažu ispitanici, koliko im se od početka pandemije promijenio način života, donosi HRT.

Koliko se u godinu dana promijenio vaš način života?

Nošenje maske, socijalna distanca, higijena – i tako već više od godinu dana. Sve je to itekako utjecalo na život građana i njihovu svakodnevicu. Potvrđuje to i ovo istraživanje koje pokazuje da se većini ispitanih život promijenio. I to za njih čak 66%.

Nešto više od 42% kaže kako im se život jako promijenio, a njih gotovo 24,5 % ističe kako im se promijenio, ali ne previše. Da im se život malo promijenio, smatra 17% ispitanih. Zanimljivo, čak je 16% onih sretnika koji ističu da žive kao i prije koronavirusa. (Njih 0,2% ne zna je li im se život promijenio.)

Mnogo smo naučili o koronavirusu otkako se pojavio iako sada znamo više i o načinu širenja i o prevenciji, je li strah od zaraze još prisutan među građanima i koliko?

Plašite li se zaraze i posljedica zaraze koronavirusom?

Život s covidom, informacije i istraživanja kojih je sve više utječu i na samu percepciju ispitanika o virusu.

40% je onih koji se boje zaraze covidom, od čega se njih 19% jako plaši, a 21% ih se plaši, ali puno manje nego na početku. S obzirom na tisuće okupljenih na jučerašnjim prosvjedima po Hrvatskoj, možda ne treba ni čuditi postotak onih koji se ne plaše virusa. Takvih je čak 59%. Od njih – 32,5 % se ne plaši virusa, ali i dalje su oprezni, a 27% se uopće ne plaši. (0,3% ne mogu se odlučiti).

Znamo da je cijepljenje, uz odgovorno ponašanje, najbolja prevencija. Zbog nestašice cjepiva i dalje je više onih koji se žele cijepiti nego dostupnih doza, iako je dio građana bio obeshrabren nakon polemike o AstraZenecinu cjepivu. Kako se sve ovo odrazilo na svijest građana – koliko ih se namjerava cijepiti – i u kojim je regijama najviše zagovornika cijepljenja?

Hoćete li se cijepiti kada cjepivo bude dostupno?

1. Ni nedostatak cijepiva, ni polemike oko AstraZenecinog cijepiva, s kojim će se kako su najavili cijepiti i premijer, i ministar zdravstva i šef Sabora, nisu utjecale na namjeru građana da se cijepe. Većina ispitanih želi se cijepiti ili su već cijepljeni, njih oko 65%.

38,2% želi to čim prije bude moguće, 15,6% ima želju cijepiti se, ali tek onda kada vide kakve će biti posljedice na druge. Njih 25,5% ne želi se cijepiti, dok ih se gotovo 11% već cijepilo. Još je oko 10% neodlučnih, odnosno ne zna bi li se cijepilo ili ne.

2. Zanimljivo je vidjeti kakvi su podaci o namjeri cijepljenja ili onih koji su se već cijepili i po regijama.

Na Sjevernom Jadranu, koji od početka pokazuje najbolje rezultate, najviše je onih koji se žele cijepiti, njih 46,7%, dok bi ih se 8% cijepilo kad vide kakve će biti posljedice na druge. Njih 24% nema se namjeru cijepiti, a 11% već se cijepilo. Više od 10% ne zna bi li se cijepilo.

U Zagrebačkoj regiji 45,6% ispitanih želi se cijepiti čim prije, njih čak 15,8% također se želi cijepiti, ali kad vide posljedice na druge. 24,4% nema se namjeru cijepiti, a 9,6% ih se već cijepilo. Svega oko 5% ne zna želi li se cijepiti.

U Dalmaciji je 39,4% onih koji se žele cijepiti, a 13,8% pričekalo bi s cijepljenjem. Ondje ih se 10% već cijepilo, a 26% to još uvijek ne namjerava. 10,5% ne zna bi li se cijepilo.

39,2% ispitanih u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj bi se odmah cijepilo zajedno s njih još 18,7% koji bi se cijepili kad vide posljedice na druge. Ondje ih se već 7,3% ispitanih cijepilo, a 24,4% to ne želi učiniti. Njih isto oko 10% još ne zna.

Najmanje bi ih se cijepilo u Srednjoj i Gorskoj Hrvatskoj te u Slavoniji. U Slavoniji bi njih gotovo 30% to odmah učinilo, dok bi ih 18% pričekalo. 28,7% ne namjerava se cijepiti, a gotovo 11% ih se već cijepilo. Čak 13% ih još uvijek ne zna.

U Srednjoj i Gorskoj Hrvatskoj tek 28% ispitanih odgovorilo je da se želi cijepiti, čim prije bude moguće, dok ih 15% želi, ali prvo da vide kakve će posljedice biti na druge. Manje stanovnika, najviše procjepljenih – njih čak 19%. 24% ih nema namjeru cijepiti se, a čak 13% još uvijek ne zna.

Predsezona je već pred vratima, a nadamo se i boljoj sezoni nakon lanjskog pandemijskog udara na turistički sektor. Čemu su građani skloniji – uvođenju takozvanih covid putovnica o kojima se sve više govori – ili zagovaraju jednostavno otvaranje granica svim turistima?

Podržavate li uvođenje covid putovnica ili ste za otvaranje granica za sve turiste?

Ispitanici se ipak zalažu za sigurniji ulazak i boravak u Hrvatskoj, pa tako njih čak 46,6% smatra kako bi covid propusnice trebalo uvesti za sve turiste koji dolaze u Hrvatsku, dok bi ih gotovo 15% uvelo samo za one turiste koji dolaze iz zemalja s pogoršanom epidemiološkom situacijom. Čak 28,3% smatra kako zbog ekonomije treba dozvoliti ulazak svim turistima i ne treba uvoditi covid propusnice, dok njih oko 10% ne zna treba li ih uvoditi ili ne, donosi HRT.

Istraživanje je provedeno od 15. do 17. ožujka na uzorku od 1400 ispitanika. Najveća moguća pogreška uzorka je +/- 2 cijela 62%, a pouzdanost istraživanja čak 95%.