Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić za N1 je pojasnio ulogu sudova u slučaju posvojenja djece iz Konga zbog koje još od 7.12.osmero hrvatskih državljanja je uhićeno u Zambiji. Dobronović tvrdi kako se odluka dvaju sudova - koji su potvrdili odluku suda iz Konga o posvajanju djece - ne može smatrati potvrđivanjem posvojenja. Za proces posvajanja nadležna su dva ministarstva. Dobronić je još u svom odgovoru na pitanja N1 ustvrdio kako je Kongo potpisnik Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji u području međudržavnog posvojenja, no naknadno je tu informaciju demantirao pravdajući se zabunom.
U svakom slučaju, šef Vrhovnog suda podcrtava kako je i sudska praksa i praksa upravnih tijela u ovakvim situacijama nedorečena, te da su općinski sudovi samo potvrdili stranu sudsku odluku bez ulaženja u meritum koji je u nadležnosti ministarstava. Na temelju samo te odluke, pojašnjava za N1, nije bilo moguće djeci dodijeliti državljanstvo jer sudovi nisu odlučivali o posvajanju, niti je to njihova nadležnost, nego samo o priznanju odluke stranog suda.
Odgovor predsjednika Vrhovnog suda, bez dijela u kojemu je zabunom naveo da je Kongo potpisnik Konvencije, čitajte u nastavku:
“Općinski sudovi u Varaždinu i Zlataru su proveli izvanparnični postupak priznanja inozemne sudske odluke – odluke Suda za djecu i potvrde o pravomoćnosti te odluke, uz ovjereni prijevod.
Tom prilikom ovi sudovi su postupali prema općim pretpostavkama za priznanje strane sudske odluke te su rješenjima općinskih sudova odluke Suda u Demokratskoj Republici Kongo dobile pravnu snagu u Republici Hrvatskoj, dakle tim odlukama sudovi nisu rješavali o usvojenju djeteta, to je u nadležnosti upravnog tijela, stoga za odluku o priznanju inozemne strane odluke općinski sudovi nisu ni trebali zatražiti prethodno odobrenje Ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
Nadležnost sudova u postupku priznanja strane sudske odluke je, dakle, isključiva…
Bitno je uočiti da su prema podacima iz spisa Općinskih sudova naši državljani zahtjeve za posvojenje predali izravno u Kongu – sudu za djecu tijekom 2022. godine, većina u kolovozu 2022. godine.
Navedeno znači da u tom trenutku za postupke posvojenja sud u Kongu nije bio nadležan, samim time činjenica da su općinski sudovi u Hrvatskoj potvrdili odluke nenadležnih sudova u Kongu je posljedično pogrešna jer je ovjerena odluka za koju na temelju Haške konvencije, koja od 1. travnja 2020. predstavlja jedini valjan pravni temelj za međudržavno posvojenje između Konga i Hrvatske, nisu nadležni ni sudovi u Kongu niti u Hrvatskoj, nego centralna upravna tijela u obje zemlje, dakle postupak se provodi kao specifična vrsta upravnog postupka.
Inače, zemlje potpisnice Haške konvencije na temelju čl. 6 Konvencije određuju Centralno tijelo (“Authority”) koje ispunjava obveze propisane Konvencijom za ta tijela.
Stoga možemo reći da se u ovom slučaju vrlo specifična pitanja međudržavnog posvojenja rješavalo primjenom opće metode priznanja inozemne strane sudske odluke, prema svom najboljem znanju i u dobroj vjeri. Unatoč tome, držim da se moglo raditi i drugačije, ali je za to potrebna specijalizacija sudova i kroz stečeno dodatno iskustvo. Stoga ćemo na ovom primjeru pokušati provesti nužne promjene u organizaciji i proceduri.
Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi treba ocijeniti može li posvojenja, ako su provedena – postupak posvojenja je u nadležnosti upravnih tijela, a ne sudova, preispitati i po pravu nadzora poništiti, jer na temelju za sada utvrđenih činjenica proizlazi da posvajanje djece iz Konga u Hrvatsku u 2022. godini je bilo protivno obvezujućoj Haškoj Konvenciji o zaštiti djece i suradnji u oblasti međudržavnog posvojenja iz 1993. godine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!