Dok se usred euforije Eurosonga u Hrvatskoj i šire ushićeno pjeva refren Baby Lasagninog favoriziranog hita "Rim tim tagi dim" svi već znaju da mladi Umažanin pjeva o gorućoj temi naše zemlje - iseljavanju.
Marko Purišić pjesmu je posvetio svima koji iseljavaju, podjednako i doktorima i konobarima. No, već sam prvi stih pripjeva – “There’s no going back” iliti “Nema povratka” – nekako više prianja onim prvima, doktorima, ako pod njih, kao zajednički nazivnik, svrstamo visokoobrazovane ljude.
Veće su šanse da se u Hrvatsku (i drugdje) nemaju namjeru vratiti upravo oni koji su u inozemstvo otišli “mozgom za kruhom”. Gdje je, dakle, Hrvatska na globalnoj listi odljeva mozgova?
U svijetu 82., u Europi 8.
Uzmemo li u obzir ovogodišnji popis (Brain Drain Countries 2024) objavljen na World Population Review, Hrvatska je malo iznad sredine. Među 175 zemalja, Hrvatska je na 82. mjestu. To se naizgled čak ne doima tako loše. No loše je kada se gleda iz perspektive Europe. Na toj listi od Hrvatske je lošije tek sedam europskih zemalja.
Od europskih zemalja lošije su Albanija (na 8. mjestu i jedina europska zemlja među 10 s najvećim odljevom mozgova), Moldavija (16. mjesto), Bosna i Hercegovina (40.), Armeija (51.), Sjeverna Makedonija (65.), Srbija (74.) i Ukrajina na 77. mjestu.
Imamo najveći odljev mozgova u EU-u
Povrh toga, Hrvatska je članica Europske unije s najvećim odljevom mozgova. Iza Hrvatske na 82. mjestu, članice EU-a koje prednjače (u lošem smislu) u odljevu mozgova su Latvija na 90. mjestu, Rumunjska na 93., Litva na 94. i Bugarska na 102. mjestu. Susjedna Mađarska je 127., a susjedna Slovenija 134. na toj listi.
Na vrhu su sve redom siromašne zemlje i one u kojima bjesni rat. Samoa je na prvom mjestu s maksimalnim indeksom 10 (indeks odljeva mozgova Hrvatske je 5,8), a redom do 10. mjesta slijede Jamajka, Palestina, Somalija, Mikronezija, Eritreja, El Salvador, Albanija, Haiti i Sirija.
Preokrenemo li tablicu, deset zemalja s najmanjom stopom iseljavanja visokoobrazovanih predvodi Australija (njen indeks je najmanji – 0,4), a slijede Švedska, Norveška, Kanada, Danska, Švicarska, Španjolska, Katar, Novi Zeland i Finska.
Talentirani uvijek migriraju u bogate zemlje
Podaci Državnog statističkog zavoda za 2021. godinu kažu da su ukupnog broja iseljenog stanovništva Hrvatske čak 37,8 posto mladi visokoobrazovani ljudi. To itekako utječe na gospodarski i demokratski prosperitet i predstavlja velik izazov jer je mlade visokoobrazovane i kvalificirane ljude teško zadržati naspram visokih plaća, kvalitetnih uvjeta rada i profesionalnog razvoja što nude bogate zemlje.
“Odljev mozgova nije nova pojava i bilježi se stoljećima diljem svijeta, jer će talentirani pojedinci uvijek migrirati u bogatije zemlje koje više cijene i nagrađuju njihove vještine”, piše World Population Review.
Samoa je ekstremni primjer
S odljevom mozgova najviše su suočene siromašne zemlje Afrike, Srednje Amerike i Kariba. Ondje su mogućnosti kvalitetnog obrazovanja i profesionalnog napredovanja vrlo male pa mnogi visokoobrazovani traže i koriste priliku za iseljavanje čim završe školovanje.
Zemlja sa samog vrha ove liste, Samoa, otočna državica u Tihom oceanu, suočena je s odljevom mozgova na ekstremnoj razini. Taj problem dovodi je u začarani krug koji se stvara već u obrazovnom sustavu. Zbog kroničnog manjka nastavnika i profesora u školama, te poslove moraju obavljati za takve zadaće još nepripremljeni studenti. Sve to ih dodatno motivira da što prije isele i drugdje nađu posao.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!