Vlada je u srijedu donijela nacrt proračunskog plana za 2023. godinu, dokument koji Hrvatska izrađuje prvi put budući da od iduće godine ulazi u europodručje, a taj dokument sadrži makroekonomske i fiskalne projekcije koje će u idućim tjednima ocijeniti Europska komisija te će se njezina ocjena uzeti u obzir pri daljnjoj izradi državnog proračuna.

“Po prvi put usvajamo taj dokument budući da se već sada ponašamo kao članica eurozone, ulazimo u europodručje radi odluka naše Vlade i politike dublje integracije u EU”, rekao je Plenković u uvodu sjednice Vlade.

Ministar financija Marko Primorac, pak, izjavio je da Hrvatska, poput drugih članica europodručja, sudjeluje u postupku praćenja i koordinacije ekonomske politike članica europodručja, što uključuje izradu nacrta proračunskog plana i njegovu dostavu Europskoj komisiji.

“Kako je 2023. godina ujedno i prva godina članstva Hrvatske u europodručju, ovo je prvi put da izrađujemo taj dokument. On daje sažeti prikaz i projekcije ključnih makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja RH za 2023. godinu i on je zapravo temelj za izradu proračuna RH za 2023.”, pojasnio je Primorac.

Nacrt uvažava preporuke Vijeća EU za Hrvatsku, pakete mjera Vlade za zaštitu građana i gospodarstva od rasta cijena, aktivnosti i projekte predviđene Nacionalnim planom za oporavak i otprotnost, Nacionanim planom reformi te prihvat i zbrinjavanje izbjeglica iz Ukrajine, naveo je ministar.

“U sljedećim tjednima Europska komisija će procjenjivati naš nacrt proračunskog plana, kao i proračunske planove drugih država članica europodručja, a ocjenu Komisije uzet ćemo u obzir pri daljnjoj izradi proračuna za 2023. godinu”, rekao je.

Vezano uz makroekonomska kretanja, tim planom u 2022. Vlada projicira realni gospodarski rast od 5,7 posto, što je za 2,7 postotnih bodova više u odnosu na projekciju iz travnja.

Prema kraju godine doći će do usporavanja rasta, te se u 2023. očekuje relani rast od 0,7 posto, a bit će ostvaren isključivo pod utjecajem domaće potražnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje ostati negativan i u 2023., iako će u apsolutnom iznosu biti znatno manji nego 2022.

Takva prognoza realnog rasta BDP-a je za 3,7 postotnih bodova niža u odnosu na projekciju iz travnja, kada se za 2023. očekivalo ubrzanje ekonomske aktivnosti u odnosu na 2022. Razlika se prije svega odnosi na manji doprinos gospodarskom rastu od strane izvoza roba i usluga te osobne potrošnje. Najznačajniji doprinos rastu tijekom sljedeće godine tako bi trebao doći od državne potrošnje i investicija, kaže se u dokumentu.

Inflacija će, prema Vladinim projekcijama, ove godine iznositi 10,4 posto, što je za 2,6 postotnih bodova više od predviđanja iz travnja, a projekcije za 2023. su 5,7 posto.

Na tržištu rada, pak, ne očekuju se izraženija negativna kretanja, dijelom pod utjecajem kroničnog manjka ponude radnika, pa će tako broj zaposlenih zabilježiti blago povećanje, dok će se stopa nezaposlenosti zadržati na ovogodišnjoj razini.

Snažan rast bruto plaća zaposlenika (nominalno) iz 2022. ipak će blago oslabiti, pri čemu se očekuje naglašeno usporavanje rasta plaća u privatnom sektoru s jedne, ali ubrzavanje rasta plaća u javnom sektoru, s druge strane. Međutim, unatoč nastavku snažnog rasta mase plaća, kao i izraženom doprinosu socijalnih davanja kućanstvima, povišena inflacija će, kao i u 2022. godini, onemogućiti realni rast raspoloživog dohotka sektora stanovništva, navodi se u dokumentu.

Što se tiče fiskalnih kretanja, očekuje se da će proračunski manjak opće države biti smanjen s 2,6 posto BDP-a u 2021. na 1,5 posto BDP-a u 2022., dok će u 2023. iznosit 2,3 posto BDP-a, čime je, po riječima Primorca, ispunjen kriterij proračunskog manjka sukladno odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.

Udio javnog duga, pak, smanjit će se sa 79,8 posto BDP-a u 2021. godini na 71,3 posto BDP-a u 2022., odnosno na 69 posto BDP-a u 2023., čime dinamika prilagodbe javnog duga nadmašuje onu koja je zahtijevana odredbama spomenutog Pakta.