Pravnica i profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević je u razgovoru s reporterkom Ankom Bilić Kesrović pojasnila funkcije i nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja, koji je u fokus javnosti došao jučerašnjim uhićenjem Gabrijele Žalac.
Ured europskog javnog tužitelja je europsko tužiteljstvo koje je s radom počelo 1. lipnja, rekla je Đurđević. “To je tijelo i RH istovremeno, delegirani tužitelji su dio europskog tužiteljstva, a istovremeno su i naši tužitelji i imaju sve ovlasti i zadaće kao i nacionalni tužitelji. Nadležnost mu je zaštita proračuna EU-a.”
Kaže da imamo podijeljenu nadležnost kad su u pitanju predmeti Uskoka povezani s trošenjem europskog novca, no primarnu nadležnost ima europsko tužiteljstvo. “Točno je određeno za koja kaznena djela je nadležno – carinske prijevare na štetu prihoda EU-a, prijevare na štetu PDV-a i subvencijske prijevare vezane za rashode EU-a. Ako su prijevare iznad 100 tisuća eura tada je u nadležnosti europskog tužiteljstva. Postoje prijevare za PDV, ali tu je nadležnost tek ako se radi o deset milijuna eura”, pojašnjava Đurđević.
“Postoji dužnost suradnje naših tijela s europskim tužiteljstvom, propisana samom uredbom u smislu da su dužni prijavljivati sve takve slučajeve. To se odnosi na DORH, Uskok, porezna tijela, policiju, ali i sva druga tijela te građane”, dodaje.
Kaže da je procedura ista, provode se sve radnje koje se provode i inače, neovisno radi li se o delegiranom europskom tužitelju ili nacionalnom.
“Bitna razlika je odustajanje od nacionalnog kazneno-pravnog suvereniteta, a to znači da znamo da je na čelu DORH-a državni odvjetnik. Kada imate delegirane europske tužitelje, struktura ide prema uredu europskog javnog tužitelja. Hijerarhija, ovlast određivanja koje će se radnje poduzeti više nije na glavnoj državnoj odvjetnici – i to je ta bitna razlika koja se dogodila. Zbog toga je osnovan taj ured, EU je procijenila da nacionalna tijela ne provode učinkoviti kazneni progon, nije im u interesu goniti kad se radi o europskom novcu.”
Smatra da je ovo instrukcija našim vlastima da počnu preventivno djelovati u tom području jer znaju da postoji vanjska kontrola i andzor postupanja s fondovima EU-a. “Pitanje je implementacije, jesmo li ispravno implementirali direktivu o zaštiti financijskih interesa EU-a u vlastito kazneno zakonodavstvo. Sve je jednako osim linije zapovijedanja. Iako je DORH samostalno tijelo po Ustavu, znamo da je po hijerarhijskoj organizaciji – tko bira glavnog državnog odvjetnika i po sastavu Državnoodvjetničkog vijeća jako ovisno prema izvršnoj vlasti”, kaže Đurđević.
Dodala je da jeučestalo pozivanje političara na presumpciju nevinosti izraz nepovjerenja u rad državnih tijela.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare