Europska komisija je u srijedu predstavila akcijski plan za smanjenje onečišćenja zraka, vode i tla do 2050. na razine koje neće biti štetne po zdravlje i bioraznolikost.

“S pomoću akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja stvorit ćemo zdravo životno okruženje za Europljane, pridonijeti oporavku i potaknuti prelazak na čisto, kružno i klimatski neutralno gospodarstvo”, izjavio je povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius.

Akcijski plan je sastavni dio Europskog zelenog plana i njime se povezuju sve relevantne politike EU-a radi rješavanja problema onečišćenja i njegovog sprječavanja, s posebnim osvrtom na digitalna rješenja.

U planu su postavljeni glavni ciljevi smanjenja onečišćenja na izvoru do 2030. i usmjeravanje prema postizanju cilja za 2050. – zdravog planeta za zdrave ljude.

PROČITAJTE JOŠ

Visoki upravni sud odbio poništiti okolišnu dozvolu za centar Marišćina

Vijesti

12. svi 2021 0

Vijesti

12. svi 2021 0

Riječ je o sljedećim ciljevima: poboljšanje kvalitete zraka radi smanjenja broja slučajeva preuranjene smrti uzrokovanih onečišćenjem zraka za 55 posto; poboljšanje kvalitete vode smanjenjem količina otpada, plastičnog otpada u moru za 50 posto i mikroplastike koja se ispušta u okoliš za 30 posto; poboljšanje kvalitete tla smanjenjem gubitka hranjivih tvari i upotrebe kemijskih pesticida za 50 posto; smanjenje broja ekosustava s ugroženom bioraznolikošću zbog onečišćenja zraka za 25 posto; smanjenje broja osoba kronično izloženih buci iz prometa za 30 posto  i znatno smanjenje proizvodnje otpada i preostalog komunalnog otpada za 50 posto.

Onečišćenje je glavni uzrok brojnih mentalnih i fizičkih oboljenja i slučajeva preuranjene smrti, osobito kad je riječ o djeci, ljudima s određenim zdravstvenim problemima i starijim osobama. Osobe koje žive u siromašnijim područjima često žive u blizini onečišćenih lokacija ili u područjima s vrlo velikim protokom prometa.

Netoksičan okoliš ključan je i za zaštitu bioraznolikosti i ekosustava jer je onečišćenje jedan od glavnih uzroka gubitka bioraznolikosti, koji smanjuje sposobnost ekosustava da pružaju usluge, kao što su sekvestracija ugljika i dekontaminacija zraka i vode, navodi Komisija.