Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izvijestio je u srijedu da je Etičkom kodeksu, kojem je cilj jamčiti transparentnu zamjenu kune eurom, dosad pristupilo 370 poslovnih subjekata.

Filipović je to rekao na 17. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, kojom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Filipović je podsjetio da je pristupanje Etičkom kodeksu svim poslovnim subjektima iz financijskog i nefinancijskog sektora koji imaju direktan odnos s potrošačima omogućeno od 16. kolovoza, pristupanje je dobrovoljno i besplatno, a cilj mu je omogućiti pouzdanu i transparentnu zamjenu hrvatske kune eurom.

Cilj kodeksa je poslati poruku da postoje poslovni subjekti kojima se u procesu prelaska na euro može vjerovati, rekao je Filipović.

Dodao je i da će udruge za zaštitu potrošača moći identificirati poslovne subjekte koji eventualno budu neopravdano povećavali cijene, koji ih neće dvojno iskazivati ili će ih neispravno preračunavali i zaokruživali, a na svojim će internetskim stranicama moći objaviti listu s popisom onih koji se ne ponašaju kako bi trebali, najavio je Filipović.

Podsjetio je da su u srpnju potpisani ugovori s pet udruga, koje će prve izvještaje o praćenju objaviti do 15. listopada.

Također, na stranici Etičkog kodeksa pohvale i kritike poslovnih subjektima će moći iznositi i građani, čime će se generirati svojevrsna lista “pozitivaca”, kao i “crna lista”, koja će samim time nositi reputacijski rizik za poslovne subjekte, rekao je ministar.

S obvezom dvojnog iskazivanja kreću i nadzorne aktivnosti

Sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura održana je prije današnje tematske sjednice Vlade posvećenoj usvajanju 65 zakona, koje će Sabor ove jeseni usvojiti kao dio zakonodavne prilagodbe za uvođenje eura.

Kako je izvijestio ministar financija Marko Primorac, do kraja godine u redovitoj proceduri će doći do izmjene još 20-ak zakona.

Primorac je podsjetio da od 5. rujna počinje razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima, koje će trajati sve do kraja 2023. godine.

Od 5. rujna će i poslodavci na ispravama za isplatu plaća morati dvojno iskazati ukupni iznos isplaćen radniku, to jest plaću, otpremninu i druga materijalna prava, što bi se već moglo odnositi na plaće za kolovoz, ukoliko će ih poslodavci isplaćivati nakon 5. rujna.

Isti princip se odnosi i na mirovine.

S razdobljem obaveznog dvojnog iskazivanja započinju i nadzorne aktivnosti od strane Državnog inspektorata, Porezne uprave, Ministarstva financija te još devet tijela, a doprinos u svemu će dati i sami potrošači i udruge za zaštitu potrošača, rekao je Primorac.

Dodao je i da će od 1. do 14. siječnja 2023. trajati i razdoblje dvojnog optjecaja, što znači da će građani moći još plaćati u kunama, a ostatak će im biti vraćan u eurima.

Izjavio je i da se euro uvodi u situaciji opće inflacije, no da inflacija nije posljedica uvođenja eura.

I sve dosadašnje analize u drugim zemljama koje su uvodile euro su pokazale da je kratkoročni efekt uvođenja eura na inflaciju iznosio od 0,2 do 0,4 posto, napomenuo je.

Proces pripreme predopskrbe kovanicama i novčanicama ide prema planu

Viceguverner HNB-a Michael Faulend je izvijestio da proces pripreme predopskrbe kovanicama i novčanicama eura teče u skladu s planom, pri čemu se proces kovanja eurokovanica kreće i bolje od plana.

Ako se tim tempom i nastavi, sredinom prosinca bi mogla biti iskovana i kompletna predviđena edicija za predopskrbu banaka i drugih institucija te građana.

Što se tiče nabave novčanica, sa središnjim banakama eurozona detaljno je dogovorena dinamika i količina opskrbe, u rujnu i početkom listopada bit će zaprimljene tri pošiljke novačnica, a do početka prosinca još tri.

Prve tri pošiljke koje će doći do početka listopada, napomenuo je Faulend, količinski će biti u potpunosti dostatne za proces predopskrbe.

Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović izvijestio je predstoji pojedinačno potpisivanje ugovora između banaka i HNB-a, kojima će se definirati dinamika opskrbe eurokovanicama i novčanicama.

Podsjetimo, kako je izvijestio guverner HNB-a Boris Vujčić sredinom srpnja prilikom svečanog obilježavanja početka proizvodnje hrvatskih eurokovanica, cilj je da se do kraja ove godine otkuje oko 420 milijuna eurokovanica s nacionalnim motivima, dok je za iduću godinu planiran otkov njih oko 230 milijuna.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.