Europska unija mora pomoći Bosni i Hercegovini da postane politički stabilna i institucionalno funkcionalna, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman, koji će na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a predstaviti zajedničku inicijativu šest zemalja o toj zemlji.

“Moramo pomoći Bosni i Hercegovini da ostvari političku stabilnost i institucionalnu stabilnost, što je ključno za njezini europski put”, rekao je Grlić Radman prije početka sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU-a.

Jedna od tema sastanka bit će i stanje na zapadnom Balkanu, kao priprema za sveobuhvatniju raspravu o tom području na jednom od sljedećih sastanaka Vijeća za vanjske poslove EU-a.

Ministar Grlić Radman je najavio da će u ponedjeljak predstaviti “non-paper” o Bosni i Hercegovini, zajedničku inicijativu šest zemalja članica – Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Bugarske, Grčke i Cipra.

U tom dokumentu ističu da BiH mora ostati u središtu pozornosti EU-a, da je članstvo te zemlje u EU-u i prioritet i težnja, a da bi se to ostvarilo potrebna je sveobuhvatna transformacija cijelog društva.

Jedan od prvih ciljeva na tom putu je stjecanje kandidatskog statusa, za što je potrebno ispuniti 14 prioriteta koje je definirala Europska komisija.

U dokumentu se kaže da je Bosna i Hercegovina utemeljena na načelu jednakosti triju konstitutivnih naroda i svih njezinih građana bez obzira u kojem djelu države žive.

Kako bi ispunila političke kriterije, Bosna i Hercegovina mora provesti presude Europskog suda za ljudska prava.

“Fragmentirani politički krajolik, kao i ozračje nepovjerenja između političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini često uzrokuje funkcionalnu blokadu institucija i nazadovanje u ključnim reformama. Samo uz čvrsto sidrenje za europske vrijednosti i standarde građanskih i političkih prava sva tri konstitutivna naroda i svih njezinih građana, država može ojačati svoju stabilnost i napredovati. Da bi se to ostvarilo, ključne reforme, uključujući reformu izbornog zakona, trebaju biti usvojene bez daljnjih odgađanja prije općih izbora 2022. godine”, kaže se u dokumentu.

U tom zajedničkom doprinosu šest zemalja članica EU-a kaže se da novi izborni zakon u BiH treba biti u skladu s europskim standardima i s preporukama OESS-a i Venecijanske komisije, kako bi se izbjegle “bilo kakve manipulacije u izbornom procesu”.

“Želimo da Bosna i Hercegovina napravi odlučujući i održivi korak prema političkoj stabilnosti, funkcionalnom tržišnom gospodarstvu i blagostanju svih njezinih građana. Stabilnost, sigurnost, prosperitet i funkcionalnost Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države od najveće je važnosti ne samo za njezine neposredne susjede, nego i za regiju, EU i cijelu Europu”, kaže se u dokumentu.

Također se ističe da BiH treba provesti ekonomske reforme te raditi na učinkovitoj politici o migracijama.

U tom smislu, kako se dalje navodi, za uspješno zaustavljanje ilegalnih migracija potrebno je osigurati učinkovitu zaštitu granica, poboljšati postupke povratka i readmisije, razviti sustav registracije i nadzora te istodobno osigurati humanitarnu pomoć ranjivim osobama i tražiteljima azila.

Ministri vanjskih poslova na sastanku u ponedjeljak imaju vrlo opširan dnevni red – stanje u Rusiji, odnosi s Turskom, stanje u Venezueli, Gruziji, Mjanmaru.

O stanju ljudskih prava u svijetu razgovarat će s visokom povjerenicom UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet.