Hrvatski helsinški odbor (HHO) objavio je izjavu o aktualnosti stanja u sudstvu u kojoj naglašava da su preduvjeti za suca - stručnost, radna volja i visoki moral, no da među hrvatskim sucima postoji, ne baš zanemarivi broj onih, kojima nedostaje jedna, dvije pa čak i sve tri komponente.

Vladavina prava “na koju se sve više pozivaju pojedinci i institucije i tijela vlasti ne može biti samo svedena na retoriku”, stoji u izjavi HHO-a objavljenoj u utorak, a potpisuje ju predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak.

“Vladavinu prava prije svega moramo moći vidjeti u svakodnevnoj praksi, a nadasve u praksi i ponašanju pravosudnih institucija, pogotovo sudaca”, ističu iz HHO-a koji stoga drži nedopustivim privatna druženja sudaca s osobama kojima sude.

Takvo druženje (ponašanje) teško narušava načela neovisnosti, nepristranosti i visokih etičkih standarda – kako to nalažu Ustav, zakoni i Kodeks sudačke etike i još više šteti dojmu o sudbenoj vlasti u cjelini u očima građana, upozorava HHO.

“Zatajivanje takve okolnosti od strane suca predstavlja teško narušavanje interesa društvene zajednice za objektivno, pravedno i nepristrano suđenje prema svakome. To ujedno ukazuje da takva osoba koja obnaša sudsku dužnost nema i ne poštuje visoka etička načela potrebna za obnašanje dužnosti suca”, naglašava u izjavi HHO koji smatra da takvim osobama ne može i ne smije biti mjesto među sucima.

Napominju da poziv suca podrazumijeva i njegovu osobnu spoznaju, razumijevanje, spremnost i odlučnost maksimalnog distanciranja od svake situacije koja bi mogla utjecati na njegovu (ne)pristranost prilikom suđenja.

Da bi netko bio sudac potrebne su tri elementarna preduvjeta: pravna stručnost, radna volja i visoki moral, ističe HHO te naglašava kako, ako kod nekog nedostaje samo jedan od elemenata, takva osoba ne može i ne smije biti sudac.

“Uz poštovanje prema svim sucima koji se trude svoj poziv obnašati valjano i časno,  među hrvatskim sucima postoji, ne baš zanemarivi broj onih, kojima nedostaje jedna, dvije pa čak i sve tri bitne komponente”, smatra HHO.

Sukladno navedenome, HHO drži da aktualna medijska rasprava “o tome tko bi trebao postati predsjednik Vrhovnog suda i kakvim postupkom izbora”, ukazuje nedovoljnu smislenost i predstavlja stvarno izbjegavanje suočavanja s bitnim problemima hrvatskog sudstva.

“Predsjednik/ca Vrhovnog suda jeste samo prvi među jednakima (koji niti bira niti razrješuje suce) te na nikakav bitan način ne može utjecati na ostvarenje sudstva u kojem će svi suci imati sve tri elementarne sudačke komponente nužno potrebne jednom istinski odgovornom društvu, utemeljenom na vladavini prava”, poručuju iz HHO-a.