Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat izjavio je u četvrtak da se u procesu obnove potresom stradalih područja ne radi smo o obnovi nego i legalizaciji, novom pristupu prostornom planiranju i procesu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

Na 15. Danima Hrvatske komore inženjera građevinarstva Horvat je naglasio da sve što je kao priprema napravljeno nakon zagrebačkog potresa koristi se kao pripremljena podloga za petrinjski potres.

“Prve tri odluke su iz ministarstva otišle prema fondu. Kroz ugovorenu javnu nabavu realizirano je uklanjanje prva tri objekta, a sljedećih 18 odluka dostavljeno je u fond. Bit će ih tjedno ne samo dvije, nego puno više, a proces uklanjanja je krenuo. U ovom trenutku stručne službe ministarstva, fonda i središnjeg državnog ureda pripremaju ili kompletiraju program mjera kroz koji ćemo reći kako ćemo i u novogradnju, kojim modelom i na koje područje”, izjavio je Horvat

Destrukcija tla koja se dogodila na Banovini bit će jedan od limitirajućih faktora pri odlučivanju gdje će se obnavljati i graditi, upozorio je.

“Nije ovo samo čista i suhoparna obnova, ovo je proces obnove, proces legalizacije, jednog novog pristupa prostornom planiranju i ponajprije proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa”, istaknuo je Horvat.

Istaknuo je da je bez obzira na pandemiju i nedaće u 2020. , građevinski sektor imao pozitivne brojke. “Očekujemo taj uzlet i 2021., ali ne samo zbog obnove. Ova godina je prva u kojoj se zbog izdašnih financijskih izvora, ponajprije iz EU, vraćamo i u investicijski sektor, ne samo kroz obnovu, nego i nove investicije, kako bi se dosegao 10-postotni rast u ovoj godini. To je jedan od ključnih ciljeva”, ustvrdio je.

Odgovarajući na novinarska pitanja, Horvat je rekao da predstoji intenzivni proces obnove zgrada oštećenih u potresima, ali i zgrada starijih od 100 godina, kako bi eventualni sljedeći potres napravio što je moguće manje štete.

Na pitanje o potrebama za radnom snagom u građevinskom sektoru, Horvat je rekao da s kvalitetnom radnom snagom “muku muči” cijela Europa.

“Nedostatak radne snage identificirali smo u Hrvatskoj kad smo osjetili gospodarski rast, kada su se počele događati nove investicije i projekti. Već tada smo vidjeli da nam treba liberalniji pristup oko uvoza radne snage. Ključno je da nema toliko kvalitetnih građevinskih radnika, proizvođača građevinskog materijala, ni menadžmenta u našem okruženju, kao što ga ima u Hrvatskoj. Zato budimo ponosni na hrvatsko građevinarstvo i nemojmo dozvoliti odljev u neke druge zemlje”, poručio je.

Na pitanje kako zadržati radnu snagu, Horvat je odgovorio – povećanjem plaća te smanjenjem administrativnog i parafiskalnog opterećenja poslodavcima tako da dio tog novca završi i kod njihovih radnika.

Osvrnuvši se na rast cijena građevinskog materijala, Horvat je odgovorio da su cijene “inputa” u proizvodnji građevinskog materijala i građevinskih elemenata iz kojih se planira u sustavu suhe montažne gradnje obnavljati Banovinu, sada do 70 posto veće nego u isto vrijeme lani.

“Burzovna roba, kao što je bakar, aluminij, željezo – teško da možemo utjecati na cijenu takve robe. Sada nemamo domicilnu proizvodnju željeza da bismo zadovoljili bar dio potreba našeg građevinskog sektora. I građevinari i mi u politici imamo dozu straha do koje će se mjere sve to skupa događati, ali ne samo u segmentu povećanja cijena, nego i u produljivanju dobavnih rokova, jer kada takva vrsta robe kasni po šest mjeseci, kasne i rokovi završetka objekata”, napomenuo je.

Upitan o oživljavanju domaće proizvodnje željeza, Horvat je rekao da nikakvih političkih odluka biti neće bez konzultacija sa strukom. “Jedan od prijedloga je i revitalizacija jedne hrvatske željezare, a sada ne mogu reći da će se to dogoditi za mjesec ili tri, ali, bude li potrebe, i na to smo spremni”, izjavio je

Dani Hrvatske komore inženjera građevinarstva, najznačajnije godišnje okupljanje u graditeljskoj industriji od 17. do 19. lipnja organizira Hrvatska komora inženjera građevinarstva. Ovogodišnja konferencija je, uz običajene stručne teme, posvećena potresu i obnovi od potresa te Nacionalnom planu oporavka.