Dok inflacija ne jenjava, a cijene hrane ne prestaju rasti, građani se pitaju gdje je nestala kvaliteta pojedinih proizvoda. Uz to prijevare s hranom u porastu su u svim zemljama Europske unije, pa tako i Hrvatskoj u kojoj važnu ulogu imati Centar za sigurnost i kvalitetu hrane iz kojeg poručuju da sigurnost hrane i zdravlje potrošača mora biti prioriet.
Cijene hrane drastično su u odnosu na lani, a kvaliteta hrane koju dobiju, tvrde građani – upitna.
“To se primjeti pogotovo kod nekog povrća. Imate osjećaj da je spareno, salata više nije kristalka, da je to sve puno uši, nije to nekako kako je prije bilo – hrskavo, fino, sočno – to se baš primjeti.”
“Kako se osjećate zbog toga?”
“Ha, šta možemo takva su vremena došla”, govori nam Jasna iz Zagreba.
Dosadašnje mjere Vlade očigledno nisu urodile plodom jer novčanici građana sve se brže prazne. A ono što i zarade u velikoj mjeri troše na uvezenu robu. Nedostatna nam je proizvodnja kod svih kategorija – mesa, mliječnih proizvoda, voća, povrća, biljnih ulja, jaja, meda i vina.
“Evo, konkretno, bademi, kao da su od piljevine, to je bio škrat. Nije se moglo pojesti. Bacio sam sve, a i lješnjaci nisu nešto, tako da mi izgleda kao da živimo u Sahari pa da ništa ne možemo uzgojiti, sve moramo uvoziti”, govor Aleksa iz Rijeke.
“Jesu, nekvalitetniji su koliko god hoćeš jer ja sam došla sad iz Njemačke – ista cijena, ali je bolja kvaliteta. Ovdje još nije došlo to europsko”, kaže nam Dika koju smo sreli u Zagrebu.
“To je cijela jedna lepeza tih artikala jako slabe kvalitete, zbilja”, govori i Zdenka iz Zagreba.
Iz centra za sigurnost hrane ističu da je ona strogo propisana, dok s kvalitetom priča nije ista. Kažu, ona je ipak individualna kategorija.
“Ne bih rekla da se kvaliteta smanjila. Ona se možda promijenila međutim jednostavno neke tehnologije su se promijenile, način proizvodnje, sama kvaliteta ulaznih sirovina je drugačija”, objašnjava Brigita Hengl iz Centra za sigurnost hrane.
Iz državnog inspektorata napominju kako je tijekom 2022. poljoprivredna inspekcija obavila 2.327 nadzora u području kvalitete hrane i u trgovinama, ugostiteljstvu i proizvodnim objektima za hranu. Utvrđene su nepravilnosti na 495 proizvoda.
No, prema ekonomskom analitičaru cijena i kvaliteta hrane u Hrvatskoj su i dalje u dobre u usporedbi s drugim europskim zemljama.
“Govorimo sad o neprerađenoj hrani, kad prelazimo u segment prerađene to je već nešto drugo i tu moramo bit jako oprezni jer naša mesno prerađivačka industrija se još uvijek nije dovoljno diferencirala”, govori nam ekonomski analitičar Damir Novotny.
Najbolje je ipak provjeriti deklaraciju, koje prema istraživanju čita 74 posto građana Hrvatske.
“A ovo pakirano, to znamo da nema pravih deklaracija. Gledam deklaracije, ali mislim da nisu uvijek adekvatne. Ne vjerujem im u potpunosti”, kaže Sofija iz Zagreba.
“Uglavnom morate vjerovati jedino onom vremenu trajanja, to je bitno, ali ovo unutra kaj sve stoji ubačeno… Bog te pita”, kaže Branko.
Iako inspekcije i nadzori moraju opravdati svoju ulogu velika odgovornost je i na proizvođačima.
“Nemamo mi toliko inspektora da sad idu po svim trgovinama i gledaju svaki proizvod. To bi značilo da jedan čovjek bude u jednoj trgovini, što je preskupo, imati visokoobrazovanu osobu po trgovini. Sami trgovci bi trebali kontrolirati svoje proizvode, sami proizvođači, a na to dolazi inspekcija”, pojašnjava konzultantica za sigurnost hrane i zdravlje životinja, Aneta Karakaš.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare