Dok se u javnosti uglavnom raspravlja o tome u kojoj su se kategoriji i zašto sakrili katolici u popisu stanovništva, u TNT-u analiziramo najvažniji aspekt popisa - što planira država u kojoj najveći udio stanovništva čine osobe između 60 i 64 godine, dok 22 posto stanovništva ima iznad 65 godina. U kojoj točki i za koliko godina dolazi do sloma mirovinskog sustava, a kakve politike nam trebaju da osiguramo kvalitetan život starijoj populaciji? Na ovu temu u TNT-u smo razgovarali s Predragom Bejakovićem s Instituta za javne financije.

“Najprije par riječi o procesu starenju stanovništva, treba razlikovati biološko starenja. Civilizacijski je uspjeh da danas živimo duže, ali naravno da to ima nekakve negativne posljedice – povećanje za izdavanje za mirovinske rashode. Moramo bit svjesni da je mirovinski sustav ključno ugrožen i da moramo težiti tome da očuvamo njegovu financijsku stabilnost”, rekao je Bejaković.

A očuvati tu stabilnost nije jednostavno.

“Prvo što treba napraviti jest da moramo raditi duže. U Hrvatskoj se relativno rano odlazi u mirovinu s malim stažem osiguranja, muškarci s 33 godine, žene s 31 godinom, dok je zakonska dob za umirovljenje s 40 godina staža osiguranja. Muškarci odlaze sa 63 godine, žene još ranije, tako da radimo razmjerno kartko, a dugo koristimo mirovinska prava”, ističe Bejaković.

Nećemo, kaže, ostati iz mirovina, ali one vjerojatno neće rasti.

“Mi trebamo težiti tome da mirovinski sustav ostane financijski stabilan, teško se može očekivati značajno povećanje mirovina. Očuvati mirovinski sustav je jako složeno, ali mislim da je Hrvatska u stanju to napraviti. Jednostavno moramo raditi. Hrvati rano odlaze u mirovinu, a dugo koriste mirovinska prava što dovodi do velikog problema za sam mirovinski sustav”, kazao je Bejaković.

Cijeli razgovor pogledajte u videu.