Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) zatražila je u petak isplatu dodatka umirovljenicima koji bi im pomogao u vrijeme covid-krize zbog toga što od najugroženijih iziskuje dodatne troškove.
Najviše bi se, kažu u HSU, pomoglo onima na područjima pogođenim potresom.
“HSU zbog pandemije i potresa traži jednokratni dodatak za umirovljenike, i to na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije dva puta po 2500 kuna, za umirovljenike s primanjima do 2500 kuna po 2500 kuna te za one umirovljenike čija su primanja od 2501 do 4000 kuna po 1500 kuna”, izvijestio je novi predsjednik HSU-a Veselko Gabričević.
VEZANE VIJESTI
Upozorio je kako svi građani, a ponajviše umirovljenici, u vrijeme pandemije imaju dodatne troškove, poput povećanih troškova za grijanje i električnu energiju, uz nabavku higijenskih potrepština i dezinfekcijskih sredstava. Jedan od takvih troškova je i uvođenje novog DVB-T2 signala za televiziju, što je umirovljenicima dodatan trošak od 200 do 300 kuna.
Podsjetili su i na nedavno usklađivanje mirovina, za koje smatraju da je oštetilo veliki broj umirovljenika.
“Iako su na mjesečnoj razini dobili 20 kuna, izgubili su pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje ili 50 kuna mjesečno, odnosno 600 kuna godišnje. Drugo prošlogodišnje usklađivanje mirovina iznosilo je 1,41 posto, umjesto tri posto, jer se računalo prema novoj metodologiji Državnog zavoda za statistiku, a svjedoci smo da su životni troškovi porasli značajno više”, upozorio je Gabričević.
Podsjetio je kako su umirovljeničke udruge u travnju prošle godine tražile od Vlade covid-dodatak za razdoblje od tri mjeseca kao dodatak na mirovine, no to se nije realiziralo.
Gabričević je kazao kako države u susjedstvu vode brigu o svojim umirovljenicima, pri čemu su Italija, Slovenija, Srbija, Crna Gora, Kosovo i Mađarska svojim umirovljenicima isplatile jednokratnu novčanu pomoć.
Hrelja: Bili smo tolerantni i čekali smo s prijedlogom
Dosadašnji predsjednik stranke i saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja naglasio je kako su u HSU poprilično dugo bili tolerantni i čekali s tim prijedlogom.
“Mi nećemo raditi prijedlog zakona u tom dijelu, jer možemo samo okvirno procijeniti koliko to košta, ali ukazujemo na potrebu. Razumne europske zemlje daju najsiromašnijima, svjesne su toga da ti najsiromašniji zatvaraju krug potrošnje, jer će sve što dobiju potrošiti”, naglasio je Hrelja.
Dodao je kako smatra da država ima prostora intervenirati te procjenjuju kako bi otprilike više od 20.000 ljudi primilo navedene dodatke.
“Očekujemo da će netko ovaj prijedlog razmotriti, raspoloženi smo za sve vrste dogovora”, naglasio je Hrelja.
Smatra da bi se umirovljeničke udruge trebale na HSU-ov prijedlog “zakačiti”, otvoriti razgovore i dati mu podršku, nakon čega stranka može politički taj prijedlog gurati jače i dalje.
Na novinarsko pitanje novom predsjedniku HSU-a je li krenuo u razgovore s drugim umirovljeničkim udrugama i strankama oko ujedinjenja, Gabričević je odgovorio da je to bila želja bivšeg predsjednika stranke, pa je stoga i njegova.
“Normalno da je i meni želja da to učinim, razgovore sam otvorio. Ne mogu još uvijek kazati kako će razgovori završiti jer ne zavisi to samo o meni ili o HSU-u. Mi smo i na prošlim lokalnim izborima s nekima od njih, gdje su bili dobri uvjeti i suradnja, išli zajedno na izbore. To znači da i sada, ako se ukaže potreba gdje postoji dobra suradnja i uvjeti, da se može zajednički ući u vlast, normalno da ćemo ići”, poručio je Gabričević.
