Udruge poljoprivrednih proizvođača okupljene u inicijativu "Sjeme je naše ljudsko pravo" zatražile su u četvrtak od Vlade da razmotri odgađanje donošenja zakona o sjemenju sve dok se ne definira zakon na europskoj razini, a ako se on ipak mora donijeti, da se iz njega isključi pojam "sjeme s obiteljskog gospodarstva".

Inicijativa koja okuplja 24 udruge čiji su članovi poljoprivredni proizvođači iz cijele Hrvatske, izražava zabrinutost novim nacrtom Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja kakav je prezentiran i prihvaćen na sjednici Vlade u prosincu lani.

Zabrana sjetve sjemene iz vlastitog uzgoja od vlastitog reprodukcijskog materijala

Kako ističu, uvođenjem pojma “sjeme s poljoprivrednog gospodarstva” i odredbama članka 16. proizvođačima se za potrebe vlastite proizvodnje hrane i hrane za životinje (ne za stavljanje na tržište) zabranjuje sjetva sjemena iz vlastitog uzgoja od vlastitog reprodukcijskog materijala sorata koje nisu registrirane i koje nerijetko čine lokalne sorte i populacije.

Tumače da bi time poljoprivrednici sjeme morali najprije kupiti, a onda eventualno za svoje potrebe razmnožavati uz obavezu dorade. Od ovih su odredbi izuzeti su samo ekološki proizvođači (7,2 posto površina) i oni koji se mogu upustiti u još dobrim dijelom nedefiniranu registraciju tradicijskih sorata.

Kako napominju, u Hrvatskoj je 30,9 posto stanovništva ruralnih područja u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti i to najviše u istočnim i jugoistočnim regijama, gdje poljoprivrednici najviše siju sjeme za vlastite potrebe, jer si ne mogu priuštiti kupovinu značajno skupljeg sjemena. Te bi mjere predstavljale dodatni udar na njihov standard, upozoravaju iz Inicijative.

Hrvatska ovisna o uvozu sjemena

Navode i da je Hrvatska ovisna o uvozu sjemena, napomenuvši kako dodatno otežavanje uzgoja sjemena na gospodarstvima i povećavanje ovisnosti o uvozu smanjuje otpornost prehrambenog sustava u situacijama krize.

Ta mjera, smatraju, ne doprinosi toliko zaštiti od biljnih bolesti, nego je prvenstveno usmjerena uvođenju kontrole da bi tvrtke i ostali nosioci oplemenjivačkih prava mogli naplatiti svoje naknade.

Oplemenjivačka prava definirana su Zakonom o zaštiti sorti poljoprivrednog bilja i Pravilnikom o uvjetima za korištenje požetog materijala zaštićene sorte na vlastitom poljoprivrednom imanju. Miješanje tih zakonskih akata sa zakonom o sjemenu, čija je funkcija prvenstveno da regulira tržište sjemenom i komercijalno korištenje sjemena, stvaraju nedorečenosti, posebno zato što njihove odredbe nisu međusobno usklađene kao što nisu usklađene niti za zakonom i pravilnicima o biljnom zdravstvu, kažu u toj inicijativi.

Niti jedan od tih akata kao ni vezani akti EU, ne govori o zabrani sjetve sjemena od neregistriranih sorti ili obavezi dorade za sjeme koje se sije za vlastite potrebe. U kontekstu tih zakonskih akata, restrikcije se mogu uvesti samo za sjeme sorata zaštićenih pravima oplemenjivača i samo za pojedine kulture, nikako za sve sjeme koji poljoprivrednici siju, smatraju.

Člankom 16. predloženog zakona isključuje se uzgoj i razmjena bilo koje sorte ili populacije koja nije upisana i koju se ne namjerava upisati na sortnu listu poljoprivrednika s obzirom da nije namijenjena stavljanju na tržište. Na taj način se blokira tisućljetni mehanizam koji je doprinio širenju uzgojene biološke raznolikosti, stvaranju potrebne raznolikosti unutar određene uzgajane vrste te koji je bio izvor poboljšanja sorti koji su koristila sjemenarska poduzeća, tvrde iz Inicijative.

U zakon unijeti sva potrebna usklađenja i strateške smjernice nove zelene politike EU-a

Od Vlade stoga traže da razmotri mogućnost odgađanja donošenja ovog zakona do trenutka donošenja zakona koji će definirati područje sjemenarstva na europskoj razini kako bi se u njega unijela sva potrebna usklađenja i strateške smjernice nove zelene politike EU.

Ako je, pak, zakon potrebno donijeti ranije, traže da se iz njega svakako isključi pojam “sjeme s obiteljskog gospodarstva” kao i članak 16 i sve ostale odrednice vezane za taj pojam.

Traže i da se prizna postojanje posebnog „neformalnog” sjemenarskog sustava, odnosno sustava kojeg kontroliraju i upotrebljavaju poljoprivrednici, a koji se po svojem načinu funkcioniranja i tehničkim modalitetima i činjenici da je utemeljen na zajedničkim pravima poljoprivrednika na sjeme u potpunosti razlikuje od industrijskog sjemenarstva, utemeljenog na sortama upisanima na listu, na pravilima Međunarodne konvencija za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV) i na pravnom sustavu usmjerenom na pravnu zaštitu intelektualnog vlasništva, zaključuje se u priopćenju Inicijative.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.