Dvije zemlje, po mnogočemu različite, ali i slične, ove nedjelje izlaze na izbore. Mađarska bira novi parlament, posljedično i premijera, Srbija parlament, predsjednika, ali i niz gradskih vlasti, uključujući i onu najvažniju, beogradsku. N1 će te večeri biti na terenu, uživo u Budimpešti i Beogradu, a izbornu noć komentirat ćemo uz stručnjake u studiju i zanimljive goste iz Srbije i Mađarske.

Srbija

Iako formalno ima ovlasti slične onima koje ima i hrvatski predsjednik Milanović, Aleksandar Vučić neupitno je središte političke moći u Srbiji već gotovo 10 godina. Zato je i odlučio pokriti svojim likom i one izbore na kojima bi se njegov SNS u nekim drugim okolnostima više mučio. Pitanje gradonačelnika Beograda pitanje je prestiža, ali i ne samo toga. Nakon što je oporba bojkotirala prošle parlamentarne izbore 2020., Vučić je odlučio da se ovaj saziv raspusti nakon samo dvije godine.

SNS nakon izbora računa na Socijalističku partiju Srbije, stranku koju je osnovao Slobodan Milošević, kao sad već tradicionalnog partnera. Oporba je pak udružena u dvije velike koalicije: Ujedinjenu Srbiju, u kojoj su od socijaldemokratske Stranke slobode i pravde do desno orijentirane Narodne stranke, te zelenu koaliciju Moramo, koja je narasla na krilima velikih ekoloških prosvjeda ove zime.

Na predsjedničkim izborima Vučiću je najozbiljniji protukandidat Zdravko Ponoš, umirovljeni general iza kojeg stoji ujedinjena oporba. Na izbore s manjinskom listom “Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani” izlaze i Hrvati iz Vojvodine, predvođeni Tomislavom Žigmanovom.

Mađarska

Viktor Orban i njegova stranka Fidesz upornim su prekrajanjem izbornih zakona nastojali posljednjih godina pobijediti šaroliku oporbu i prije izbora. 106 zastupnika bira se u u isto toliko izbornih jedinica po sistemu relativne većine, što najbrojnije stranke pretvara u apsolutne favorite. Ostala 93 biraju se po proporcionalnom sustavu, ali opet uz kompenzacijski mehanizam. Dodatno, želi li stranka sudjelovati na izborima, mora kandidate istaknuti u dvije trećine izbornih jedinica i u dvije trećine okruga. Takve prepreke oporbu su potakle na gotovo nemoguć zadatak: opće ujedinjenje od krajnje desnice do zelenih i ljevice.

Oporba je organizirala i velike predizbore, na kojima je, na iznenađenje Orbana, kao njegov protukandidat za premijera izabran Peter Marki-Zay, konzervativni gradonačelnik malog grada na jugoistoku Mađarske, čovjek vrlo sličnih ideoloških stavova koji sam za sebe kaže da je razočarani Fideszov glasač. Takvim potezom oporba je Orbanu izbila iz ruku uobičajenu paletu predizbornih poruka o ljevici koja je protiv mađarske tradicije i stranim plaćenicima.

Orban na izbore želi utjecati i tzv. anti-gay referendumom koji se održava paralelno. Nakon što je po uzoru na Putina usvojio set zakonskih rješenja koje je Europska unija ocijenila kršenjem Temeljne povelje o pravima, Orban je na referendumu odlučio građanima postaviti set pitanja poput onog “jesu li za promicanje terapije promjene spola za maloljetnike?”, iako npr. takvo nešto nikad nitko u Mađarskoj nije tražio.

I umjesto zaključka – rasplet mađarskih izbora očekuje se pozorno i u Sloveniji, tamo Orbanov blizak partner Janez Janša brani mandat premijera 24. travnja.