Odnose Srbije sa susjedima i dolazak Ivice Dačića u Zagreb, u Newsroomu, komentirao je prof. Dejan Jović s fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Podsjetimo, srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić u jednom je televizijskom intervjuu neki dan otkrio da mu je sam predsjednik Aleksandar Vučić naložio da se poveže sa Tomislavom Žigmanovom i Miloradom Pupovcem, kako bi se “malo odledilo odnose s Hrvatskom”.
S tom namjerom Dačić putuje u Zagreb, na domjenak SNV-a održava u velikom formatu, u Kristalnoj dvorani hotela Westin “bez ikakvog uvjerenja da ćemo sada jedni drugima promijeniti svijest i mišljenje”.
Jović kaže kako je pitanje hoće li biti stvarnog sastanka Daćića s predstavnicima hrvatskih vlasti te smatra kako će se to vjerojatno odviti na marginama domjenka SNV-a. “Taj događaj u više navrata je odigrao pozitivnu ulogu i u više navrata je bio događaj koji je resetirao odnose kad su bili hladni”, rekao je prof. Jović i podsjetio na značaj Sanaderove čestitke “Hristos se rodi”.
“Ovaj događaj je zapravo možda jedna šansa”, kaže Jović i naglašava kako je teško biti optimističan nakon tolikih “pokušaja novog početka” u odnosima Hrvatske i Srbije. Dodaje kako nema velikih očekivanja, ali da sama činjenica da dolazi zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova u Hrvatsku je dobar znak izmeđuostalog jer je u javnom prostoru objavljeno kako je do odlaska Dačića u Zagreb došlo na inicijativu Aleksandra Vučića. “Inicijativa je došla i s ove strane, prije svega SNV-a, koji je htio da ovaj događaj ne bude samo ceremonijalan i prazna proslava već da ponudi jedan korak naprijed u tim odnosima”, kaže Dejan Jović.
“Vučić je onaj koji vodi glavne politike”
Dejan Jović kaže kako je realnost srbijanske politike takva da Aleksandar Vučić odlučuje o svemu. “Možda je to sad čak i manje nego prije godinu dana kad je parlament bio skoro jednostranački jer je opozicija bila bojkotirala one ranije izbore. Sad ipak imamo neke ozbiljne koalicijske partnere ne samo Ivicu Dačića, već i predstavnika Hrvata u vladi Srbije, Tomislava Žigmanova, također na izričit zahtjev Aleksandra Vučića, koji je Žigmanovu da nalog da stupi u kontakt s Miloradom Pupovcem i napravi korak u smjeru zatopljenja odnosa s Hrvatskom”, kaže Jović i dodaje kako je realnost srbijanske politike to da je Vučić politički najutjecajnija osoba u Srbiji. “On je onaj koji vodi glavne politike. Pravi znak zatopljenja odnosa bi bio sastanak Andreja Plenkovića i Aleksandra Vučića”, kaže Jović i naglašava kako stvarna vlast u Srbiji pripada Vučiću.
Na pitanje koliko s Hrvatske strane ima volje za zatopljavanje odnosa sa Srbijom, Jović odgovara:”Mislim da se je hrvatska politika ulaskom u eurozonu i Schengen jako se odmakla od Zapadnog Balkana. Zapadni Balkan osim pitanja Hrvata u Bosni u Hercegovini nije visoko na listi njenih prioriteta. No, postoji jedna šansa, jer Hrvatska će sad morati osmisliti što je dalje njena vanjska politika sad kad je ispunila ove ciljeve, možda će se vratiti pitanjima zapadnog Balkana kroz Europske politike, pogotovo na pitanje o Bosni i Hercegovina njeom ulasku u EU i NATO i pitanju Hrvata u BiH”.
Jović kaže kako Hrvatska čeka što će Srbija napraviti po pitanju eventualnog približavanja. “Naravno tu imamo otvorena pitanja koja se već dugo ne rješavaju, neka koja su vrlo bolna i za Hrvatsku važna. To su pitanja nestalih, intepretacije 90-ih, ali postoje i neka konkretna pitanja poput energetskih odnosa, pitanje razgraničenja i drugih konkretnih pitanja koji utječu na te odnose. Postoji i mogućnost da se ti odnosi i pogoršaju. Hrvatska je sad u Schengenu ona je otvorila granice prema Zapadu i Sjeveru, ali može se pretpostaviti kako će granice prema Srbiji i Bosni i Hercegovini biti bolje čuvane i tvrđe.
“Koliko god s jedne strane postoji opravdano očekivanje građana da sad više nema granica, mislim da u odnosima na BiH i Srbiju one postoje i bit će tvrđe”, kaže Jović.
“Napravljeno je puno dobrih koraka”
A koliko je realno da se neki iskorak napravi po pitanju rješavanja bolnih pitanja između dvije zemlje, Jović kaže da postoji jako puno dobrih koraka koja nisu napravljena na poddržavvnoj razini. “Imamo prvi puta Srbe i Hrvate u koaliciji u hrvatskoj vladi i u srpskoj vladi. Odnosi Srba i Hrvata u Bosni i Hercegovini su podnosi vrlo dobri. Odnosimanjinskih zajednica, hrvatske zajednice u Srbiji i srpske u Hrvatskoj su jako dobri, Dakle imamo situaciju da su srpsko hrvatski odnosi dobri u sve tri zemlje osim između Zagreba i Beograda i to je sasvim paradoksalno i nelogično”, smatra Jović.
Hrvatska često postavlja pitanje o nedostupnosti podataka i dokaza oko nestalih branitelja i sad ovog suđenja pilotima, Jović kaže kako je priča istraživanja ratnih zločina i događaja u 90 ima nažalost pala u deseti plan. “Ljudi koji su se jako time bavili razočarani su postignućima”, kaže Jović i dodaje da ne postoji dobra volja s nijedne strane. Jović smatra kako je za bolju suradnju potrebno javni narativ smiriti u budućnosti, kako bi beogradski tabloidi trebali prestati govoriti o Hrvatima kao ustašama, hrvatski mediji o Srbima kao agresorima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!