Epidemiolog Bernard Kaić gostovao je u Novom danu i komentirao epidemiološku situaciju u Hrvatskoj.
Komentirajući činjenicu da je Hrvatska po broju umrlih od covida među 10 najgorih na svijetu, Kaić je rekao da ne treba uspoređivati podatke među zemljama.
“Radi se o tome da zemlje različito i prate smrtnost od covida i različito ih registriraju. Mi u odnosu na prošlu godinu imamo više umrlih zato što ima više covida i puno više oboljelih nego prošle godine u ovo vrijeme, i ako je kod omikrona smrtnost niža, velik je broj zaraženih pa je i više umrlih. Ne bi se trebalo uspoređivati s drugim zemljama, jer ne znamo na koji način bilježe umrle od covida i koga prijavljuju kad prijavljuju umrle od covida”, rekao je Kaić.
VEZANE VIJESTI
“Kod nas se pokušalo prije par mjeseci razdvojiti umrle od covida i s covidom, ali se nije uspjelo, nego i dalje u prijavama koji se dnevno objavljuju imamo i one koji su umrli od covida i s covidom, dok u drugim zemljama moguće da ne broje ove s covidom, nego isključivo ove koji su umrli od covida. Postoji definicija smrti od covida, ali nažalost je se ne možemo držati jer nemamo mogućnsot za svakog pojedinačno odlučivati kako je umro”, rekao je Kaić.
“Ne treba uspoređivati broj umrlih po zemljama”
Istaknuo je da je ne treba uspoređivati brojeve umrlih od covida po različitim zemljama, jer je takav način izvještavanja “toliko neusporediv”.
“Ono što je donekle usporedivo, to je ukupni broj umrlih, tzv. višak smrtnosti. Tu se nema što filozofirati, ljudi su umrli. Po višku smrtnosti mi smo negdje na sredini na razini Europe. To je broj umrlih koji nadmašuje očekivani broj koji je postavljen na temelju višegodišnjih razdoblja. Gleda se krivulja koliko doista ljudi umire i ono što prelazi taj prag zove se višak smrtnosti. Od 2020. sve zemlje imaju višak smrtnosti”, rekao je epidemiolog.
Što se tiče umrlih od covida u Hrvatskoj, Kaić je rekao da je poznata dobna struktura, odnosno da se radi o osobama starosti 70 i više godina. “Oni su svi imali covid, neki su imali upalu pluća, a kod nekih je bio ili moždani udar, zatajenje bubrega ili srčani udar i tu je nama teško zaključiti koliko je covid tome doprinio”, rekao je Kaić, dodavši da neke zemlje, primjerice, osobu koja je umrla od moždanog udara, a pritom imala i covid, neće ubilježiti u statistiku, dok će u Hrvatskoj “sigurno doći na popis umrlih od covida”.
Među umrlima je odnos cijepljenih i necijepljenih pola-pola, rekao je epidemiolog, dodavši da je kod cijepljenih problem što se ne vidi kad su cijepljeni te da bi se morale provesti analize da se vidi koliko su bili zaštićeni od cjepiva.
“Nemamo, nažalost, dovoljno visoke stope procijepljenosti starijih osoba, oko 80 posto osoba u dobi od 70 do 79 godina primilo je barem dvije doze, a u dobi iznad 80 godina čak je nešto niži odaziv na cijepljenje, pa je tamo oko 70 posto cijepljeno”, rekao je Kaić.
“Znate kako neke zemlje to rade?”
Naša je Mašenka Vukadinović epidemiologa HZJZ-a upitala kako neke druge zemlje nemaju veliki broj umrlih od covida.
“Znate kako neke zemlje to rade? Ne testiraju na covid i nitko im ne umre od covida. Oni misle da su eliminirali covid, niti obolijevaju niti umiru”, rekao je Kaić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!