Predsjednica Nove ljevice, Ivana Kekin, gostovala je u Newsroomu te je govorila o stanju u Zagrebu, cijepljenju i napadima nakon Povorke ponosa.
Najprije je govorila o novom kreditu od 400 milijuna kuna:
“Da, to je prijedlog koji dolazi na prvu radnju sjednicu Gradske skupštine i Gradska uprava je zaključila da je to nužan potez da bi došlo do kratkoročne stabilizacije proračuna, a da bi se moglo doći i do one dugoročne. Uspjelo se postići dobar dogovor s bankama da se dobije zajednički kredit od četiri banke s vrlo povoljnom kamatom.
Time ćemo spriječiti gomilanje deficita koji se događa, s jedne strane, zbog nerealnog dijela prihoda, projekcija je bila iracionlna i nerealna, a s druge strane radi povećanih rashoda uslijed štete od potresa i štete od covida, a sredstava iz Fonda još nisu stigla. Da bi se zautsavilo gomilanje deficita i dalje povećanje zaduženja grada ovakav korak je bio nužan”, rekla je.
VEZANE VIJESTI
“Ne ide se u smjeru poskupljenja usluga”
Dodala je i kako plaće zaposlenika Grada nisu upitne te da se radi sve da se to ni ne dogodi.
“Ovdje je postignut kratkoročni dogovor jer će se uz njega ukupan dug lakše sanirati. Ovaj kredit je na godinu dana da se premosti trenutna kriza. Ovo su velike vijesti danas jer se približava prva radna sjednica. Počelo se raditi i na rashodovnoj strani, zaustavljeni su svi javni natječaji, štedi se gdje god se može kako bismo doveli do dugoročne stabilizacije proračuna”.
Ističe i kako se u ovom trenu ne ide u smjeru poskupljenja usluga ni ukidanja subvencioniranja onih od kojih građani imaju koristi.
Govorila je i o preustroju u Gradu. Kaže kako će ostati 15 gradskih ureda te da se nada da će to biti podržano na sjedini i od strane oporbeniih vijećnika koji su u kampanji također govorili da su za racionalizaciju gradskih troškova.
Što se javnih natječaja tiče, kaže da će oni ići ubrzo. “Novi ustroj stupa na snagu 31. listopada i nakon toga će ići javni natječaji. Relativno brzo bismo mogli imati nove ljude”. Kaže kako je i tek sada, nakon 20 godina, došao trenutak da neki kljudi s određenim ambicijama, hrabrosti i znanjima, pokažu čime raspolažu.
Komentirala je i ankete koje kažu da su treća najjača politička opcija te da je Tomislav Tomašević najpopularniji političar. Kaže kako su zadovoljni jer građani prepoznaju što se radi. Rekla je i kako će najesen ona u Saboru zamijeniti Radu Borić.
“Problem je što građani više ne vjeruju stožeru”
Govorila je i o cijepljenju te najavama da će potpore poduzetnicima biti uvjetovanje cijepljenjem radnika.
“Ja mislim da problemu cijepljenja u Hrvatskoj treba pristupiti medicinskog ugla. Doktori uvijek gledaju gdje je uzrok pa onda traže lijek. Problem sa slabom procijepljenosti je odraz nepovjerenja u institucije, prije svega u Vladu i Stožer čemu su oni doprinijeli svojim nekonzistentnim ponašanjem, svojim nekonzistentnim apliciranjem mjera i privilegiranju određenih skupina i to isključivo po ključu individualne koristi”, kaže.
Ističe kako sva istraživanja pokazuju da je povjerenje građana u institucije ključno.
“Vidite i to kod nas, kada je krenuo covid, došao je novi ministar zdravstva koji je bio nekompromitiran, građani su bili među najsuradljivjima na svijetu, imali smo najstroži lockdown i svi smo ga se držali jer su im ljudi vjerovali. Koje god mjere da su rekli, poštovale su se jer su imali povjerenje, sada toga više nema. Ono što se dođaga je da imamo slabu procjepljenost. Dok se ne postigne visoka procjepljenost, imat ćemo nove valove, smrtne slučajeve, pune bolnice.
Postoji indivudalna odgovornost, ali i postoji odgovornost onih na pozicijama moći. Vlada ne može tražiti rješenje u tome da prebaci odgovornost na neke druge, u ovom slučaju na poslodavce. Sve što se sada događa je da se građane ili zastrašuje ili im se prijeti nekim kažnjavanjem. Ta mjera koju oni misle implementirati bi trebala stimulirati samo one u privatnom sektoru. Na koji način će ta mjera motivirati one u privtnom sektoru i one najugroženije, umirovljenike koji se isto nisu svi cijepili?”
“To je politička odluka koja bi doprinjela većoj procjepljenosti, ali ju mora donijeti Vlada, a ne to prebacivati na poslodavce. Oni de facto doprinose slaboj procjepljenosti. Ova mjera tome neće doprinijeti jer gađa samo jednu grupu ljudi i nakon što ne uspije opet će kriviti građane”, dodala je.
Ističe kako bi trebalo pokušati ponovno postići povjerenje građana i to formiranjem novog tijela koje nije kompromitirano kao stožer “čiji članovi su sami kršili mjere i cijepili rodbinu na ovaj ili onaj način”.
Što se tiče uhićenja u Zagrebu i konkretno uhićenja Kazimira Bačića, kaže: “Svakom tko ima zdrave oči i tko otvori Dnevnik HRT-a sasvim je jasno kako se kadroviralo”.
“Oni žele da se LGBTQ osobe vrate u ormare”
Na kraju je komentirala i napade nakon povorke ponosa te povezuje li ih s izjavama Bože Petrova i Nikole Grmoje.
“Za početak bih rekla da mi je drago da su dečki od Mosta izašli iz ormara i da su nam nakon godina uvjeravanja da svjetonazor nije važan, u svojoj punini pokazali koji je njihov svjetonaor i mislim da je to važno i dobro za hrvatski politički prostor”.
“Užasno je teško tako jasno implicirati, ali da – naše izgovorene riječi u javnom prostoru imaju svoje posljedice. Ne mislim da je to što je Grmoja, a kasnije i Petrov izgovorio, nije povezano s napadima nakon Pridea. Povezivali su dva pojma koja nisu poveziva, pedofiliju i homoseksualnot. To je stari homofobni trik koji je višetruko raskrinkan jer je pedofilija poremećaj impulsa i nema nikakve veze sa seksualnim identitetima. Oni kažu da se bore protiv LGBTQ propagande, ali kada ih se pita što je to oni nemaju odgovor. Oni se bore protiv svake vidljivosti”, dodaje.
Rekla je i kako je Petrov rekao da ne zagovara nasilje, ali da nezagovaranje nasilja nije isto što i poštivanje prava LGBTQ zajednice koja su jednakopravna kao i ona heteroseksualaca.
“Oni bi nenaslino htjeli da se LGBTQ osobe vrate u ormare, ali to nije prihvatljivo. Treća stvar koju on radi, a po meni je najopasniji spin, je da on to umata u zaštitu djece. Djecu se ne štiti na način da im se ne govori o tome da postoje homoseksualci ili da će neki među njima osjetiti taj identitet.
Ja kao psihijatar, a meni nije jasno kako se Petrov nije susreo s time dok je radio kao psihijatar, sam se niz puta susrela s ljudima koji su homseksualci i koji su bili ozbiljno ranjeni kada su se kroz svoj razvoj nosili s idejom neprihvaćanja. To ozbiljno može naštetiti osobi u razvoju i za to se zalažu Petrov i Grmoja. Oni se kao bore za djecu, a zapravo bi ta politika bila štetna za djecu”, rekla je.
“Pitanje Građanskog odgoja nije pitanje uvođenja ideologije, nego pitanje informiranja. Ja ne znam zašto se Grmoja toga boji, ne možete informiranjem neku osobu napraviti homoseksualcem. Ne zna čime on rezonira da ima takve reakcije. Građanski odgoj djecu uči različitostima i prihvaćanju”, zaključila je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!