Kovačević: “Dogovor s Orbanom je postignut, ali treba biti zabrinut zbog onoga što slijedi”

Svijet 01. velj 202413:22 1 komentar
Ludovic MARIN / AFP

U Bruxellesu se održava izvanredni summit čelnika Europske unije na kojemu je glavna točka dnevnog reda pritisak na mađarskog premijera Viktora Orbana da promijeni odluku i da suglasnost na paket velike financijske pomoći Ukrajini. Taj paket je težak 50 milijardi eura - 17 milijardi bespovratno i 33 milijarde u obliku zajmova.

Budući da je za tu odluku potrebna jednoglasna suglasnost, a Mađarska se jedina protivila, očekivao se snažan pritisak na Orbana. To je očito urodilo plodom jer su već u četvrtak prije podneva čelnici svih 27 država članica (dakle, i Mađarske) postigli dogovor o paketu pomoći Ukrajini.

Mađarsku je zbog njene “neposlušnosti”, odnosno lojalnosti Rusiji koju neskriveno iskazuje od početka ruske agresije na Ukrajinu, EU ranije kaznila zamrzavanjem financijskih sredstava iz zajedničke blagajne. Na summitu čelnika EU u prosincu Bruxelles je ipak odmrznuo Mađarskoj 10,2 milijardi eura, ali još je oko 20 milijardi zamrznuto i očito je bio ulog u političkoj partiji pokera s Orbanom na ovom izvanrednom summitu.

“U igri su veliki ulozi za obje strane”

Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević kazao nam je  da su sva dosadašnja iskustva upućivala na to da će na izvanrednom summitu EU-a kompromis biti postignut.

“U igri su veliki ulozi za obje strane. Kad je riječ o EU, u pitanju je kredibilnost obećanja, osobito onih vanjskopolitičkih, koje Unija daje, a u ovom slučaju se odnose na Ukrajinu. A kad je Orban u pitanju, na kocki su financijska sredstva koja je EU blokirala, a važna su mađarskoj ekonomiji. Baš zbog veličine tih uloga i jedna i druga strana spremne su na kompromis. Možda će se Orban, kao i na prethodnoj sjednici, na neki način ograditi i izbjeći sudjelovanje u donošenju odluka s kojima se ne slaže”, rekao nam je Kovačević.

A da Europsko vijeće nije moglo osigurati daljnju pomoć Ukrajini, dodaje, dovelo bi to do potpune devalvacije Europske unije na međunarodnoj sceni.

“Pokazalo bi se da Europska unija zapravo uopće nije subjekt međunarodnih odnosa koji može ispunjavati dana obećanja”, napominje.

“EU funkcionira kao međuvladina organizacija”

Mimo međusobnog ucjenjivanja Orbana i Bruxellesa, ovaj slučaj pokazuje kako EU često ima problem s funkcioniranjem upravo zbog svoga temeljnog demokratskog načela konsenzualnosti, odnosno jednoglasnog odlučivanja. Pa se, kao u ovom slučaju, vidi kako glas jedne nasuprot 26 ostalih članica onemogućava važne odluke da bi se na koncu taj čvor morao razmristi pristicima i ucjenama.

“To je izravna posljedica konstitucionalnog ustrojstva EU-a. Lisabonski ugovori propisuju takav način odlučivanja, a to je posljedica činjenice da nije uspio pokušaj donošenja europskog ustava. U sadašnjem stanju, EU funkcionira u većoj mjeri kao međuvladina organizacija, nego kao konfederacija. A da bi barem u minimalnoj mjeri mogla funkcionirati kao subjekt međunarodnih odnosa, EU bi morao biti barem konfederacija u kojoj središnja tijela ipak imaju neke autonomne ovlasti. Sadašnje stanje u kojem Europsko vijeće, gdje se odluke donose konsenzusom, može poništiti i odluke Europskog parlamenta i odluke Europske komisije, glavna je prepreka konstituiranju EU-a kao subjekta međunarodnih odnosa”, objašnjava Kovačević.

“Od 1. srpnja Mađarska predsjedava EU-om”

Orban je Mađarsku učinio “zločestim djetetom” Europske unije, a časopis Politico jučer je pobrojao devet slučajeva kada je ovaj bio “trn u oku” EU-a. Kovačevića smo pitali hoće li Orbanu, usprkos kompromisu, i ovaj izvanredni summit sazvan zbog njega osnažiti karizmu lidera “koji brine o interesima svoje zemlje” kakvu uživa u nemalom dijelu europske javnosti, osobito na desnici.

“Nedvojbeno je da će Orban to prikazati mađarskoj javnosti kao svoj uspjeh. Ali, trebamo imati na umu da od 1. srpnja Mađarska preuzima predsjedanje Europskom unijom. Ako Mađarska nastavi isticati disonantne glasove nasprma ostatka EU-a, onda će to predsjendištvo biti obilježeno u najmanju ruku teškoćama u artikuliranju politike EU-a. To će biti i postizborno vrijeme kada je riječ o Eurpskom parlamentu i vrijeme konstituiranja nove Europske komisije. Ukratko, mislim da je opravdano biti zabrinut za budućnost Europske unije”, rekao nam je Kovačević na kraju.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare