Gotovo svakoga dana crnu kroniku pune vijesti o prometnim nesrećama. Kazne su iz godinu u godinu sve više, ali statistika kaže da broj nesreća raste. Stoga nas je zanimalo koji su najčešći "grijesi" vozača kada su prekršaji u pitanju, kada se najčešće događaju, ali i koji su neslavni rekordi.
Primjerice, samo proteklog vikenda je na području Policijske uprave zagrebačke evidentirano ukupno 512 prekršaja, od čega njih 160 zbog nepropisne brzine. Ali jedan vikend je premali uzorak za donošenje bilo kakvog zaključka.
Kada gledamo cijelu godinu, u 2022. je, prema preliminarnim podacima MUP-a, zabilježeno ukupno 720.897 prekršaja, od čega je 656.007 prekršaja prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. To je za 5,4 posto manje negoli ih je bilo u 2021. godini.
Najčešći prekršaji
Uvjerljivo najčešći prekršaji odnosili su se na nepoštivanje propisane brzine, iako je sam broj takvih prekršaja u blagom padu. Nakon brzine sljedeći najčešći prekršaji odnose se na sigurnosni pojas, nepoštivanje prometnih znakova, korištenje mobitela, nepropisno parkiranje te vožnju pod utjecajem alkohola.
Kad su u pitanju prometni prekršaji koji bilježe najveći rast, onda se to odnosi na nenošenje zaštitne kacige, kojih je gotovo 25 posto više nego u 2021. Najveći pad, od gotovo 18 posto, odnosi se na prekršaj korištenja mobitela tijekom vožnje, što je svakako pohvalno.
Najviše prekršaja zabilježeno je, logično, na prostoru policijske uprave zagrebačke, a slijede ju policijska uprava splitsko-dalmatinske županije, osječko-baranjske, karlovačke i primorsko-goranske.
Što se pak mjeseci tiče, najviše prekršaja prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama zabilježeno je u ožujku, srpnju i kolovozu. Ljetni mjeseci nose i veći rizik za vozače jer je na cestama puno veći broj automobila, na što policija učestalo upozorava.
Jedan od najčešćih uzroka prometnih nesreća je i nepropisno pretjecanje i obilaženje, a u 2022. policija je zabilježila 2.434 takva prekršaja, što je za desetak manje nego u 2021. godini. S druge strane, prometnih nesreća prouzrokovanih pretjecanjem zabilježeno je 1.243.
Broj nesreća raste
Tako stvari stoje po pitanju prekršaja, no što je s kaznama za te iste prekršaje. U Hrvatskoj je, prema podacima MUP-a, protekle godine naplaćeno ukupno 90.640 novčanih kazni temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a najveća naplaćena kazna iznosila je nevjerojatnih 94.000 kuna.
Najteži prekršaji su oni za koje je predviđena novčana kazna od 1320 do 2650 eura i kazna zatvora do 60 dana. To su vožnja u suprotnom smjeru, prekoračenje brzine u naselju za 50 više od ograničenja, crveno svjetlo na semaforu, bijeg s mjesta prometne nesreće, odbijanje testa na alkohol i droge, vožnja pod utjecajem alkohola, odbijanje liječničkog pregleda tj. izuzimanja krvi i/ili urina te vožnja pod zabranom.
Što se tiče prekoračene brzine i kazne, policija ne vodi podatke o najvećoj prekoračenoj brzini, ali su nam potvrdili da je zabilježeno nekoliko slučajeva vožnje preko 250 km/h, što je daleko iznad ograničenja.
Kada je pak najveća koncentracija alkohola u pitanju, tu su podaci jasni. U 2022. rekord iznosi 4,29 g/kg i zabilježen je kod – vozača bicikla.
Za kraj dodajmo kako je prošle godine zabilježena 32.561 prometna nesreća. U tim je nesrećama poginulo 275 osoba (od čega osmero djece), 2.910 osoba je teško ozlijeđeno, a 10.419 osoba lakše je ozlijeđeno. U odnosu na podatke za isto razdoblje 2021., prometnih nesreća više, i to čak preko 1.000 više, a poginulih osoba manje je za 5,8 posto (17 osoba manje).
Neprimjerena brzina najčešća je pogreška vozača zbog koje se događaju prometne nesreće sa smrtnim ishodom.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare