U Pressingu Ilije Jandrića gostovali su vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović i novinar Jutarnjeg lista Vlado Vurušić. Komentirali su situaciju s Rusijom, Ukrajinom, NATO-om i SAD-om.
“Ukrajina je sigurno žrtva dviju velesila. I jedni i drugi kalkuliraju s Ukrajinom. SAD je ponovno, koristeći ovu krizu, vezao Europu još više uz sebe, znamo da Estonija, Litva, Latvija, Poljska, Rumunjska, ne samo da primaju, nego i traže dodatne snage SAD-a na svoj teriroij. Rusija, pak, forsiranjem rata želi pokazati mišiće i pokazati da su i dalje jedna sažna i respektabilna sila s kojom se mora razgovarati. Rusija u svakom slučaju želi dobiti garancije da ostale zemlje bivšeg SSSR-a, a tu se u prvom redu misli na Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju, da ne uđu u NATO kako bi zapravo dale neku sigurnost Rusiji, neku tampon zonu prema Europi ili prema kolektivnom zapadu”, kaže Vurušić.
VEZANE VIJESTI
Nadovezao se Vidmarović: “Postoji retorička odlučnost, odupiranje ruskom utimatumu, ali svi razumiju da je sve velik rizik i da Ukrajina uz najbolje želje ne može postati dio NATO-a. Izarazito javno je nemoguće jer ste pokopali svoje pozicije. To je tragedija ove situacije, svi idu oko toga, a nitko ne može reći, svi čekaju SAD”.
Vidmarović: “Mogućnost rata podrška je diplomaciji”
Vurušić je komentirao i Bidenovu izjavu:
“Biden je jučer u obračanju ruskom narodu rekao da SAD nije namjeravao, niti će razmještati svoje strateško naoružanje u Ukrajini. Prije je već rekao, čak i u slučaju ruske intervencije neće slati svoje vojnike u Ukrajinu. Ono što je važno i što je u Rusiji dobro primljeno, Biden je rekao Rusija nije SAD-u neprijatelj, što je jedna ohrabrujuća poruka u svemu ovome i Putin je jučer nakon sastanka sa Scholzom, koji je također bio zadovoljan, rekao da treba nastaviti diplomatske napore, neke ruske novine koje su vrlo dobro obaviještene, pišu da bi uskoro ponovno moglo doći do sastanka Rusije i NATO-a i da bi u prvoj polovici ove godine moglo doći do direktnog susreta Bidena i Putina”.
Glavni tajnik NATO-a, pak, danas rekao je kako ne vide nikakve znakove deesklacije na terenu, ali da Rusija još ima vremena okrenuti se putu mira. To je komentirao Vidmarović:
“Meni Stoltenberg nikada nije ulijevao povjerenje kao čeli čovjek NATO-a. Mislim da mu više pristaje nova dužnost na koju ide. U pravu je da ima elemenata zastrašivanja. U ovoj situaciji je mogućnost rata podrška diplomaciji jer rat nije cilj, ali je dobar temelj diplomaciji. Rusija nema ekonomsku moć, financijske alate da može nekom zaprijetiti, ali ima jednu neobičnu vojnu moć. Ta grupa partnera, to povjerenje koje Rusija ima među drugim zemljama, čini američko djelovanje vrlo neugodnim. Na onom čuvenom obraćanju kada je Putin predstavio nadzvučne rakete i rekao: ‘Dosad nas niste slušali, ali sada hoćete’, to je bila najava. Tada su već neki lucidni ruski analitičari govorili da bi se mogao dogoditi drugačiji vanjskopolitički nastup. To ne znači da Rusija želi rat, oni ga izbjegavaju baš kao i Amerika”, kaže.
Vurušić: “NATO je zastarjela organizacija”
Vurušić se složio da je situacija s Rusijom zapravo oživjela NATO, ali kaže kako to neće potrajati:
“Vjerojatno je, ali ne mislim da je to dugoročni efekt. Sada, u ovom trenutku i vjerojatno godinu dana ili do tri godine ostat će taj snažan utjecaj. Ali ako se američki fokus prebacuje na indopacifik, NATO ima problem. Tu je Putinov poen, on je pokazao da u NATO-u nema onog zajedništva. NATO će se morati transformirati, on je zastrajela organizacija. On kao organizacija ima smisla, ali ne protiv Rusije”, rekao je Vurušić i objasnio zašto je moguće da rat zapravo nije cilj:
“Tu je nekoliko faktora. Jedan od razloga, koji se spominje zašto Rusija gomila trupe uz Ukrajinu, a zapravo ne razmišlja prvenstveno o ratu je pokušaj ekonomskog iscrpljivanja Ukrajine. Ukrajinska ekonomija je prilično slaba i to je jedna od najkorumpiranijih zemalja na svijetu uz Rusiju. Tako da imati pod vojskom ovoliko ljudi koliko Ukrajina ima, investitori bježe, odlaze i njihovi tajkuni… Neki kažu da je to dugoročni plan Rusije, da se izazove ekonomski kolaps, socijalne nemire gdje bi onda Rusija uskočila.
S druge strane, ono što je kolega govorio, a to je da SAD želi ojačati NATO u Europi, imati kontrolu koju žele, upravo zbog onog što bi slijedilo ,a to je da SAD ne smatra Rusiju više svojim glavnim neprijateljm i konkurentom nego je to Kina. Kina je to što zapad najviše brine. Čak i neki ruski vojni analitičari kažu da se Kina cijelo vrijeme drži sa strane, ali da zapravo gura Rusiju. To je prilično velika globalna igra među tri velesile ako uzmemo SAD i zapad kao jednu. Oko tog nejedinstva NATO-a, zasad je u svemu tome iskočila jedino Mađarska od ovih istočnoeuropskih zemalja”.
Vidmarović: “Kriv je način na koji je Milanović govorio”
Gosti Pressinga komentirali su i izjave predsjednika Zorana Milanovića o Ukrajini te oprečne stavove koje ima premijer Andrej Plenković. Najprije je govorio Vidmarović:
“Ja na to gledam legalistički, kod nas je ruka vanjske politike Vlada, premijer i ministar vanjskih poslova, ali se pita i predsjednika simbolično. Meni se čini da predsjednik nije rekao ništa krivo, ali je kriv način pa je tu bilo više štete nego koristi. Mi smo mogli biti u zlatnoj poziciji i šutjeti, nas nitko ništa nije pitao, nitko nas nije dirao. Mi smo premala zemlja da bismo se ovako dijelili i stvarali dojam da jedan može jedno, a drugi drugo”, rekao je.
Nadovezao se Vukušić:
“Svi su rekli da neće slati vojsku, Biden je rekao da nijedna zemlja, ni SAD neće slati vojsku. U Poljskoj su bili, Poljska je članica NATO-a. Kod Milanovića postoji jedna stvar, ali situacija koju sad ima Ukrajina s Donbasom je slična onom što smo mi imali s Krajinom. Tu je možda trebao pokazati neku empatiju upravo prema tome. Zato Ukrajinci i govore i spominje se taj termin oluja kada se spominje Donbas”.
Vurušić:”U Kijevu se boje bosnizacije Ukrajine”
Vurušić je analizirao i što je sa Sporazumom iz Minska:
“Sporazum iz Minska je takav da ga zapravo i jedna i druga strana čitaju na svoj način i otpužuju drugu stranu da ga se ne pridržavaju. Međutim tu je jedna stvar koja je opet slična nama, što uzapravo Rusija želi, a čega se Kijev boji? To je ta neka vrsta Z4, Rusija inzistira na tome da se područje Donbasa integrira natrag u državnopravni poredak Ukrajine, ali sa specijalnim statusom u odnosu na Rusiju.
U Kijevu se boje da to ne bude bosnizacija Ukrajine, odnosno strvaranje Republike Ruske jer tu treba onda promjena ustava, imali bi svoje izbore, svoju policiju, svoje pravosuđe… U Kijevu se boje da bi to područje sa specijalnim statusom moglo blokirati i staviti veto na svaki važniji strateški cilj Ukrajine. Recimo, Ukrajina kaže da ide u NATO, a Donbas kaže ne”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare