U ponedjeljak je u Hrvatskoj svečano obilježen i proslavljen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Državni je to praznik kada se očekuje da državne zastave vijore na kućama i zgradama.
Međutim, u ponedjeljak se u Zagrebu, a vjerojatno i u drugim gradovima i naseljima, broj zastava istaknutih na zgradama i kućama mogao “nabrojati na prste”.
Tako je rekao i jedan čitatelj iz Zagreba koji nam se obratio s ironičnom opaskom da se “ljubav prema domovini lako može izmjeriti brojem izvješenih državnih zastava” te pitanjem zašto komunalni redari ne rade svoj posao i naplaćuju kazne svima koji na državne praznike ne izvjese državnu zastavu.
Kada se ističe državna zastava RH?
No, stvari nisu tako jednostavne. U Zakonu o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske, u članku 11. piše da se zastava Republike Hrvatske ističe:
1. stalno na zgradama svih državnih organa;
2. u dane praznika Republike Hrvatske;
3. u dane žalosti u Republici Hrvatskoj i vije se za trajanja žalosti na pola stijega;
4. u drugim prilikama utvrđenim zakonom.
Iz toga se ne iščitava obveza isticanja državnih zastava, osim na zgradama državnih organa. Drugim riječima, to što piše da se zastava “ističe” formalno-pravno ne znači obvezu njenog isticanja. Taj čin prepušten je volji, mogućnostima ili, kako bi rekao naš čitatelj, domoljublju građana.
“Nema propisa koji bi takvo nešto propisivao”
Pravno tumačenje dvojbe oko toga mora li se na državne praznike i na stambenim zgradama, kao na onim državnima, izvjesiti zastavu Republike Hrvatske, iznio je prije nekog vremena pravni informacijski portal IUS-INFO.
“Nesporno je da je dužnost svih zgrada državnih tijela imati stalno izvješenu zastavu Republike Hrvatske (primjerice, zgrada Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske itd.). Nadalje, hrvatska zastava se prema istoj odredbi ističe (za one koji imaju pravo izbora – može, ali ne mora) u dane praznika Republike Hrvatske te u dane žalosti u Republici Hrvatskoj i vije se za trajanja žalosti na pola stijega, a ističe se i u drugim prilikama utvrđenim zakonom (…) ako njezina uporaba nije u suprotnosti s odredbama Zakona.
Dakle, u članku 11. Zakona nema uporišta za tvrdnju da su stambene zgrada dužne izvjesiti hrvatsku zastavu u dane blagdana, a nema niti drugog propisa koji bi tako nešto propisivao. Stoga možemo zaključiti da je isticanje hrvatske zastave na ili ispred stambene zgrade mogućnost, a ne obveza propisana Zakonom. Hoće li se ta mogućnost pretvoriti u stvarnost, trebali bi odlučiti suvlasnici stambene zgrade, većinom glasova”, stoji u objašnjenju na portalu IUS-INFO.
Ako ističete državnu zastavu okomito…
Ako već spomenuti Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske ne sadrži jasnu stavku o obveznom isticanju državne zastave, u članku 13. sadrži detaljan opis propisa kod isticanja državne zastave u okomitom položaju.
“Ako se zastava Republike Hrvatske ističe preko ulice ili trga u okomitom položaju, tada se crvena boja zastave nalazi na:
1. sjevernoj strani – ako je pravac ulice istok – zapad, odnosno zapad – istok;
2. istočnoj strani – ako je pravac ulice sjever – jug, odnosno jug – sjever;
3. istočnoj strani kružnog trga. Ako se zastava Republike Hrvatske ističe okomito na stolu, tribini ili kakvom drugom počasnom mjestu, crvena boja zastave je prva s lijeve strane, gledano s prednje strane. Ako se zastava Republike Hrvatske polaže na odar, postolje ili koji drugi predmet ili se nosi u vodoravnom položaju, crvena boja se nalazi s lijeve strane gledano s prednje strane”, piše u tom zakonu.
Kazne su predviđene jedino u slučaju isticanja dotrajale, neuredne, poderane ili na drugi način oštećene zastave Republike Hrvatske.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare