Od normalne i zdrave ljudske emocije do kompletne destrukcije. Što se događa kad ljutnja prelazi u bijes, prolazi svoj crescendo - do nevjerojatnih razmjera i posljedica. Danas smo tome svjedoci, u svim odnosima od privatnih i intimnih, do poslovnih ili slučajnih. Mogu li se ta stanja prevenirati, bijes i agresija kontrolirati ili se trebaju liječiti?

Psihijatar prof.dr.sc. Veljko Đorđević za HTV je rekao kako je agresija u današnje vrijeme prisutnija nego prije, uz anksioznost, strah i depresiju.

“Usudio bih se reći da su ljudi sve manje autentični, živimo u društvu u kojem bismo, kad bi pokazali svoje autentično ‘ja’, bili proglašeni socijalno neprilagodljivima, osobama na koje se ne može računati i koje se stalno bune. Civilizacijski i hijerarhijski smo vrlo malo autentični, autentični smo možda u nekim ranim razdobljima svog života kad smo u obiteljskom okruženju koje ima njegujuće dioptrije prema nama kao karakterima, a kasnije poprimamo odlike društva ili institucija u kojima radimo”, kazao je Đorđević.

Ljutnja nije uvijek ljutnja, nekad je i žalost ili strah koji onda prelaze u bijes i agresiju, a Đorđević smatra kako to ovisi o strukturi osobnosti prije nekog traumatskog događaja.

“Netko će to potisnuti i neće niti osjetiti – to su obično hipersenzibilne osobe koje imaju najčešći mehanizam obrane potiskivanja, mi ih zovemo ‘gutačima emocija’. Onda postoje i neke osobe koje to ne mogu potiskivati i stalno pokazuju tu emociju bijesa i agresivnosti i najčešće ih proglasimo određenim vrstama poremećaja osobnosti kojih ima jako puno. Ne postoje dvije iste osobe i psihološke reakcije, u različitim traumatskim i stresnim svakodnevnim životnim situacijama svatko će se drugačije ponašati”, naglasio je i dodao da treba obratiti pozornost kada se bliska osoba povuče u sebe i prestane komunicirati.

“Očito je da ima neki emocionalni problem gdje bi prijatelj prijatelju bio najbolja pomoć, jer čovjek je čovjeku lijek. Nažalost, danas je dinamika života takva da češće prolazimo jedni pokraj drugih da se ne dotičemo, da se ne osjetimo i da se nitko ne interesira za probleme drugih – sve više nestaje ono što smo nekada zvali socijalni kapital, svi se okrećemo samo sebi”, poručio je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.