Komunikacijski konzultant, informatički forenzičar Marko Rakar i urednica na N1 televiziji Ivana Dragičević gostovali su u Točki na tjedan gdje su govorili o trendovima digitalizacije u Hrvatskoj.
Dragičević ističe nedostatke u strategijama na područjima digitalizacije, klimatskih promjena i zelene tranzicije: “Ako revolucija teče, onda je teško uhvatiti korak s njom. Digitalizacija je bitna jer mora sadržavati povjerenje i participaciju. Riječ digitalizacija je nama postala posprdna još u doba Karamarka. Također, poljoprivreda, energetika i sve teme koje su nam i danas bitne poslije pandemije i rata u Ukrajini. Druga stvar, vezano za povjerenje, na prvoj pisti digitalizacije imali smo jednu od najvećih korupcijskih afera a to je afera Softver, a na pisti tri – održivi razvoj, klimatske promjene, zelena tranzicija – imali smo smo drugu veliku aferu, a to su vjetroelektrane. Upravo pitanje povjerenja u sustav je prvi ler. Po meni je ključno da Hrvatska ima stručnjake u ICT sektoru, ali problem je što mi ne možemo zadržati talente i što naša ekonomija to ne prati”.
Na pitanje o tome koji stupanj usluga hrvatskim građanima nudi država, Rakar kaže: “Naše digitalne usluge nisu nužno loše. Imamo niz usluga koje su vrlo dobre i bolje nego što nalazimo u ostatku svijeta, ali mogli bismo biti puno bolji. Imamo preduvjete da napravimo efikasne digitalne servise. Sva moja kritika prema tom sustavu nije kritika sustavu kakav je nego sustavu kakav bi on mogao biti. Izgradili smo u 30 godina dva iznimno neefikasna i beskrajno skupa informatička državna mastodonta. FINA-u koja nema ekvivalenta u tržišnoj ekonomiji. Oni su jednostavno anomalija koju svijet ne poznaje. nitko ne može objasniti što oni točno rade. APIS kao državna agencija za IT koja je skupa i neučinkovita po apsolutno svakom kriteriju”.
Rakar ističe i velik teret malih država koje moraju imati sve iste instrumente kao i one velike: “I Hrvatska i Njemačka moraju imati svoj IT, vojsku, policiju… ali teret tog aparata se dijeli na puno manje ljudi. U Hrvatskom bi se IT-u moglo trošiti upola manje i dobiti duplo više. To je moj generalni zaključak s državnim IT-jem”.
Kad je riječ o korupciji i nesposobnosti, Rakar kaže: “Ljudske gluposti ima uvijek i ona se voli koncentrirati u toj javnoj upravi, ali korupcija je apsolutno broj jedan. građevina i IT su po meni dva apsolutno najkopromitiranija sektora u javnoj nabavi”. Upozorava i na čvorove u kojima se troše milijuni eura u Ministarstvu pravosuđa i HZZO-u: “Govorim o državnom cloudu koji nije postigao niti jedan jedini cilj zbog kojeg je osnovan. To je najskuplji oblak na planeti. To nije oblak nego magla na površini”.
Dragičević govori o trenovima u digitalnom obrazovanju. Ističe digitalno desetljeće EU-a koje predviđa 100% online korištenje javnih usluga na razini čitave EU: “Mi imamo problema i u nejednakosti digitalne razvijenosti i u konvergenciji s obzirom na te strateške ciljeve. Ta strategija je morala biti donesena. Sve je jasno i nama će se eksterno morati dogoditi promjena jer nećemo moći biti konkurentni kao jedna mala zemlja koja izumire u ovom cijelom europskom kontekstu. Uvijek je strategija polazna točka za posao. Zna se točno koji dionici naziru koji dio procesa”.
Hrvatska je udvostručila broj radnika u IT sektoru. No, Rakar kaže: “Sav taj rast IT-a je nastao u privatnom sektoru, država je imala nikakav ili negativan utjecaj na taj razvoj. Pokazali smo s Photomathom, Infobiom, Nanobitom da imamo znanje i uspješnost koji su konkuretni na svjetskom tržištu”.
Dragičević dodaje da Hrvatska u visokoškolskom sustavu ima dobre rezultate, ali ističe potrebu digitalnog obrazovanja od predškolske razine: “Npr. na FER-u, FESB-u rade fantastične stvari. Međutim, u strategiji Hrvatska u obrazovanju obrazovanje u smislu digitalnih vještina se mora spustiti već na vrtićku razinu. Mi moramo imati adaptabilan sustav i uključiti mlade”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!