Kod Mašenke Vukadinović u emisiji Izvan okvira gostovale su saborska zastupnica Centra, Dalija Orešković i nezavisna saborska zastupnica u Klubu Mosta, Marija Selak-Raspudić.

Na početku su komentirale uhićenja osječkih sudaca te ulogu Zdravka Mamića u tome.

“Ova uhićenja potvrđuju da sustav unutarnje kontrole nad radom sudaca ne postoji. Kod ovih konkretnih sudaca mislim da se davnih dana moglo primijetiti da u njihovom radu, djelovanju i ponašanju, kako u sudnici i izvan nje, nešto nije u redu. Mislim da su i njihovi kolege mogli primijetiti da njihova odjeća i stil života ne dogovara plaći.

Sustav provjera imovinskih kartica ne funkcionira, on se svodi na kontroliranje forme, ali sustavna provjera ne postoji. Ja problem vidim u ovlastima i djelokrugu rada Državnog sudbenog vijeća koje je ad hoc tijelo. Ne radi se o ljudima koji posao DSV-a obavljaju kao stalno zanimanje”, rekla je Orešković.

Nadovezala se Selak Raspudić o Mamiću:

“Nije on samo netko tko nema što izgubit nego i je i osoba koja si može priuštiti ovo. Nažalost trenutno smo u situaciji da trebamo poticati njegov rad jer su nam potrebni pokajnici u sustavu da bismo rješili problme. Treba razlučiti dvije stvari, prva je da nisu svi suci korumpirani, a druga je da se ovdje radi o organiziranoj korupciji. Riječ je o nečemu što se definira kao sprega sudaca, organiziranog kriminala i poduzetnika. To je dublji sustavni problem kojeg treba riješiti.

Pođimo od jednostavnog primjera, ako pitate građane kao izgleda sudska praksa, nitko nema pojma jer nikad nismo vidjeti kako izgleda proces u sudinici. Godinama se govori da treba pojednostaviti sudsku praksu. Ništa ne čini po pitanju osnaživanja unutarnje kontrole unutar sustava. Sustav je nominalno neovisan izvana, ali ono što se dogđaa unutra predstavlja ozibljan problem”.

Orešković: Bila bih sretnija kad bi iz Državnog sudbenog vijeća maknuli dva saborska zastupnika

Govorila je i o DSV-u:

“Ako govorimo o DSV-u onda imamo situaciju da je izbor sudaca tajan, odnosno anoniman, no ime onog tko glasuje je vidljivo predsjedniku pa se vi usudite glasati za ne znam koga ako će to netko vidjeti. Vro je ozbiljan problem onog što se događa u sudstvu iako to ne znači da nijedan sudac ne radi posao kako treba”, rekla je.

Orešković je komentirala i istupe predsjednika Zorana Milanovića:

“Dakle, ovako kao smo krenuli pričati o pravosuđu sasvim sigurno nećemo napraviti pomak na bolje. Činjenica je da je problema puno i to je među ostalim bio razlog zašto sam se uključila u politiku. Međutim napad s političke razine u kojem se generalizira stanje i pritom se potpuno iskrivljuju kako statistički podaci tako i čitav niz objektivnih podakata, govore u primjer tome da ti najglasniji imaju svoj alternativni politički cilj, a ne ukazati na probleme, a kamoli predložiti nešto da se problemi riješe.

Ako pogledamo probleme građana oni ukazuju na krupne korupcijske afere, ako i imamo osuđujuću presudu, ukinut će je Ustavni sud. Ako ih nešto osobno tišti to je neujednačena sudska praska. Postoji čitav niz alata kako je ujednačiti, postoji čitav niz informatičkih alata, jesu li oni ovog trena na zadovoljavajućoj razini? Sasvim sigurno da nisu, ali povodom izbora novog predjsdnika Vrhovnog suda smatram da su to pitanja koja su trebala biti u fokusu javnosti. Završili smo u najtecanju dva tašta čovjeka čiji ego je toliko velik da ne vide probleme društva koje bi trebali rješavati”.

Raspudić je komentirala Zlatu Đurđević i njezin program:

“Ja sam pažljivo proučila njezin program. Ne radi se o tezi nego je postavila pitanje. Problem dolazi u tome kada sve čini jedna vlast. Mi možemo dozvoliti da izvršna vlast imenuje suce, no ne možemo dozvoliti da ih ta izvršna vlast može i smijeniti. Tri dijela vlasti su tu da se međusobno kontroliraju. Kada bismo mi imali kvalitetnu politiku, zastupnici bi trebali biti najveća garancija dostojanstva i transparentnosi države jer su izravno izabrani od građana.

Kada bismo mi imali kvalitetne zastupnike bilo bi normalno i pohvalno da mogu birati suce. Imamo problem unutarstranačke demokracije. Vi na čelna mjesta možete samo ako dokažete poslušnost vrhovnom vođi. Dolaze ljudi koji su tu da bi slušali i koji ni na koji način ne mogu aktivno sudjelovati u radu Sabora. Taj izbor sudaca ispada besmislen jer nećete dobiti ništa drugo nego presliku vladajuće većine”.

Orešković je rekla kako se u ovom slučaju neće osvrtati na ono što govore iz HDZ-a: “Po ovoj ih tematici ne smatram relevantnima”, kaže.

“Ne slažem se sa kolegicom Selak Raspudić. Čak i da imamo puno kvalitetnije zastupnike ne smatram da mogu dobro ocijeniti rad sudaca i da mogu birati za pozicije predsjednika sudova i predlagati kandidate. Mi imamo problematičan odnos između predsjednika države s jedne strane i Vlade s druge.

Nema niti minimuma kulturnog dijaloga koji nas ne bi sramotio pred svijetom. Nisu dovoljno razrađeni ni mehanizmi izbora sudaca. Smatram da bi pravosuđe dobilo novu kvalitetu kada bismo iz DSV-a maknuli dva saborska zastupnika koji tamo sjede jer smatram da tamo nemaju što tražiti, a mislim da ne bi trebalo biti ni sveučilišnih profesora”, rekla je.

Raspudić je na to odgovorila kako i ta dva saborska zastupnika ionako ne mogu ništa jer većinu u Državnom sudbenom vijeću imaju suci.

“Ovako oni zajedno s akademskom zajednicom čine upliv izvana, kada biste ih maknuli ne bismo dobili ništa. Nije pitanje gdje se suci izabiru nego kakva su nam sva tijela zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Ako ćemo imati suce s integritetom, i to je ključno pitanje i takve ljude na svim drugim pozicijama na kojima se odlučuje, onda neće biti bitno je li odučeno u parlamentu ili među sobom ili izvršna vlast u kombinaciji sa sudstvom ili nešto treće”, kaže Selak Raspudić.

“Kada vam glavna politička stranka, koja je većinu vremena kreirala sve ono što smo mi danas baštinili u zemlji, kaže da nije dobro da politika ima udio u pravosuđu onda najviše govori o samoj sebi. Oni govore da je njima nezasmislivo da se, osim po načelu podobnosti, izabire nekoga u bilo koji drugi sustav u zemlji. Oni time zapravo prenose svoju sliku svijeta koju mi uzimamo zdravorazumski.

Što se tiče Đurđević, mislim da je i njezino djelovanje dio jednog važnog procesa, a to je da jroj javnosti postalo jasno da se neke stvari u pravosuđu i mogu i trebaju promijeniti. Činjenica je da bi trebali prepoloviti broj dana trajanja građanskih parnice, a tek onda se okrenuti na ove korupcijske procese. Ovakvim eksponiranjem teme, u krajnjoj liniji imat ćemo jedan sudar znanstvene i praktične djelatnosti u sudstvu”, dodaje Selak-Raspudić.

Orešković je odgovorila:

“Ovjde se dogodilo puno floskula i takvih paušalnih teza. Ja o Zlati Đurđević, kao o uglednoj profesorici, mislim sve najbolje. Međutim teza da je ona jedina neovisna je potpuno promašena i kriva teza. Mislim da se i sama Đurđević krivo prikazala. Isticati ja sam ta koja ima integritet i koja će ostati neovisna. Pitam se tko može za Peto Kujundžić reći da je bilo čija? Po čemu je ona osoba koja ne bi imala integritet ili neovisnost? Ako polazimo od teze da samo netko tko dolazi izvana nije podložan bilo čijem utjecaju onda nam kompletno pravosuđe ne funkcionira”.

Selak Raspudić: Ljudi ponekad zažmire na korupciju ako pomisle da je netko sposoban

Dodala je i kako korupcija uvijek ima ime i prezime te da se uvijek radi o konkretnim osobama.

“Među onima koji su koruptivni naći ćete manje više pripadnike svih političkih boja. Činjenica je da je HDZ kao politička stanka osuđen za korupciju i oni taj teret moraju nositi. Između ostalog, najveći broj onih koji su bili tešktaši po koruptivnim optužnicima dolazi upravo iz njihovih redova i ne postoji nikakva ograda ili osuda iz te stranke.

Selak Raspudić, na pitanje o rejtingu HDZ-a, koji bez obzira na sve, ne opada, kaže:

“Nije jedini problem ili jedino rješenje biti neovisan i nekoruptivan, nama trebaju ljudi koji su stručni i sposobni i to je onaj razlog zašto ljudi ponekad zažmire na korupciju je to što imaju dojam da je netko sposoban.

Kada govorimo o HDZ-u ne bih rekla da je istina da se to ne ogleda u njihovom rejtingu. Ovo što se dogodilo na lokalnim izborima i način na koji su percipirani u županijama koje su izgubili, bez obzira na to što jesu dominantni pobjednici, pokazuje da su u Hrvatskoj u procesuo zbiljnije i dugoročne promjene i mislim da može doći do promjene vlasti i da se polako nagriza i to tkivo HDZ-a”.

Selak-Raspudić: Tražila sam MUP podatke…lani je za 30% poraslo iskorištavanje djece za pornografiju

Dodala je i kako je na oporbi da vrati povjerenje građana u politiku. Govorila je i o skorim izmjenama zakona:

“Uvijek je dobro raditi na boljem zakonodavstvu i približavaju nam se kvalitetne izmjene kaznenog zakona. Ali kazneni zakon dolazi na kraju. To znači da trebamo osnažiti sve mehanizme da ne bi došlo do toga da hrpa ljudi ide u zatvor. Nije cilj da imamo puno ljudi u potkapacitiranim zatvorima nego da ljudi uopće ne dolaze do toga. Trebalo je povećati broj skloništa, trebalo je omogućiti da se nasilje dojavljuje i druigačije, ne samo telefonski u situaciji kada su žrtve zatvorene s njima.

Imali smo jednu dramatičnu situaciju u sisačko-moslavačkoj županiji gdje je broj išao do 50% gdje su ljudi bili u tim malim kontejnerima sa svojim zlostavljačima. Pet puta je bilo više žrtava nego zlostavljača. Izmjene zakona idu i u tome smjeru da je iskorištavanje djece za pornografiju u ovoj pandemijskoj godini u odnosu na 2019. godinu poraslo za 30%, tjelesna ozljeda na štetu djece i obitelji je porasla za 50%, a najviše je poraslo neprovođenje odluke na dobrobit djeteta, 81%. Kada je bio lokdown nitko se nije bavio dobrobiti djeteta”, rekla je.

Orešković: Socijalnoj službi nedostaje vozila, a svaki predsjednik vijeća gradske četvrti u Zagrebu ima službeno vozilo 24 sata na raspolaganju

Izmjene zakona je komentirala i Orešković:

“Ove izmjene zakona treba pozdraviti. Svojevremeno je oporba predložila vrlo sličnnu stvar i to je jedan o primjera prijedloga koji vladajući nisu htjeli prihvatiti samo zato što dolazi iz redova oporbe. Kada me pitate gdje je najveći problem, mi imamo problem nasilja duboko ukorijenjenog u strukturi društva koje društvo tolerira jer nemamo uređen sustav.

Ovo što je gospođa Selak Raspudić govorila možemo povezati s nedovoljnim brojem sigurnih kuća, s osposobljenošću i kapacitetima centara za socijalnu skrb, s nedovoljnim brojem djelatnika, s činjenicom da nemaju vozilo s kojim bi mogli obići teren, nemaju uopće hladni pogon i elementarne uvjete za rad. S druge strane, u glavnom gradu smo imali službeno vozilo dostupno 24 sata na dan za svakog predsjednika vijeća gradske četvrti”.

Orešković: Sjetite se samo Murganić i “Tako vam je to u obitelji”

Selak Raspudić, pak, kaže kako službene statistike EU pokazuju da smo među najmanje nasilnim zemljama.

“No to ne znači da nasilje nije drastično poraslo tijekom pandemije. Ne treba nam nijedan slučaj nasilja. Mi se prvenstveno dijelimo na nasilnu manjinu i nenasnilnu većinu, a ne na muškarce i žene. Ono što vidim kao problem u postupanju institucija je jedna zamka koja se često nudi kao objašnjenje ovakvih brojki. MUP kaže da je to rezultat dobrog rada institucija jer više prepoznaju nasilje i to doista zvuči uvjerljivo.

Možda naš MUP stvarno dobro radi svoj posao, a ne da je raslo nasilje. Kada bi to doista bio slučaj, imate djela koja su pala, što bi značilo da je MUP potpuno zakazao ako je toga manje? Istina je uvijek jednostavna, kada nešto raste, situacija nije dobra. Protiv takvih floskula se treba boriti i postoje jasne mjere kako prevenirati nasilje u kriznim situacijama”, kaže.

Orešković se nadovezala i rekla kako na svaki prijavljen slučaj nasilaj imamo još 3 do 5 neprijavljenih, a da je i problem kako mladi percipiraju nasilje.

“Ta percepcija proizlazi iz nečeg što vide u svom okruženju. Puno je tu stvari koje po meni šalju krivu poruku. Sjetimo se župana Tomaševića i njegove supruge i resorne ministrice koja je izjavila: ‘A tako vam je to u obitelji’ i onda se stavite u situciju običnog čovjeka koji bi u sitnim satima trebao prijaviti buku kod susjeda”.

“Resorna ministrica nije to rekla, ja sam pažljivo proučila izjavu i kontekst u kojem je to rekla, premda je riječ o nekome tko dolazi iz suprotnog političkog tabora i gdje bih trebala htjeti poentirati. Ono što je rekla Murganić bilo je na činjenicu da ljudi u obitelji prijavljuju pa odjavljuju nasilje. Ne mislim da je to bila kvalitetna i spretna izjava, no ako želimo doista društvo bez nasilja, onda trebamo biti pošteni”, rekla je Selak Raspudić.

Orešković joj odgovara:

“Mislim da je ovdje bio probelm što smo imali župana iz HDZ-a i prijavu koja je bila povučena. Mene bi kao bivšu odvjetnicu koja zna što prolaze žrtve jako zabrinulo što stoji iza povlačenja prijave nekoga to je u tom trenutku puno više izložen javnosti nego netko drugi, a s druge strane politički moćna osoba kao napadač nije isto kao i neki obični napadač. U tom smislu je baš to, ako se referiala kao što Selak Raspudić tumači, ako je to bilo što je ministrica htjela reći, tu tek vidim strah za egzistenciju i neke druge stvari”.

Selak Raspudić je dodala kako uopće nije sporno da je izjava bivše ministrice Murganić bila nespretna, ali da osoba nikada nije jedna izjava i da to ne znači da ona tolerira nasilje.

“Imali smo situaciju u kojoj se zapravo vidjelo kako prolazi osoba koja je pod svjetlom reflektora, koja nešto prijavi. U konačnici, koliko je postupak trajao, koliko je bio mučan i kakva je na kraju bila osuda. Ja sam samo htjela pokazati kakvu poruku kroz neke primjere mi svi skupa šaljemo društvu u cjelini gdje dolazi do tog toleriranja nasilja ili odvraćanja ljudi od toga da slučaj prijave”, rekla je Orešković.

Selak-Raspudić: Nisam optimistična da će svjedočanstva o seksualnom uznemiravanju uspjeti zbog zastare

Naposljetku je Selak Raspudić govorila o slučajevima spolnog uznemiravanja na fakultetima:

“Mi smo kroz odbor nastavili raditi na tim slučajevima upravo s naglaskom na to da nešto ne smije prestati biti tema jer taj dan nije u medijima. Učinili smo nekoliko stvari, prvo: poslali smo dopis svim javno prokazanim institucijama koje su imale problem spolnog uznemiravanja da nas obavijeste kakav je produkt te situacije, odnosno koliko je konretnih prijava ili ako ih nema zašto do njih nije došlo.

Druga stvar je da smo proširili upit prema drugim istitucijama. Jer, recimo, imate zakon koji nalaže da svako poduzeće s više od 20 zaposlenika mora imati povjerenika kojem se možete obratiit po pitnaju spolnog uznemiravanja, pitanje je koliko to radnika zna”.

Dodala je i kako nije optimistična oko toga hoće li mnoga svjedočanstva studentica uopče dobiti konačni pravorijek jer još uvijek vrijedi zakon po kojem nakon tri mjeseca nastupa zastara.

Orešković je rekla da mi kao društvo trebamo napraviti više. Puno više je potrebno edukacije, kaže, “ali i puno više pažnje treba posvetiti terapiji osoba koje su u nekom trenu bile viktimizirane, ali i počiniteljima, bilo da možda nisu svjesni svojih ponašanja, nisu svjesni štetnosti, nalaze se opetovano u situiacijama gdje mogu činiti isto…”

“Treba riješiti i infrastrukturni problem, ako imamo svega 25 sigurnih kuća, kroz 20-ak županija očito je da u tom smislu moramo više uložiti u mjesta gdje će se netko skloniti”, zaključuje.

Na kraju je govorila Selak Raspudić:

“Postoje jednostavni mehanizni gdje situacija već sutra može biti lakša za one koji će upisivati fakultete. Treba ustanoviti jasan protokol postupanja da svi budući studenti budu upoznati s time što mogu učiniti ako dođe do seksualnog uznemiravanja. Oni do sada nisu bili ni svjesni. Time bi se i buduće počinitelje obeshrabrilo kada bi crno na bijelo pislao da se to ne smije i kada bi ljudi znali kome to trebaju prijaviti”.