Saborska oporba poručila je u srijedi u raspravi o paketu pravosudnih zakona kako predložene izmjene nisu reforma već nedostatna kozmetička promjena, osobito u svjetlu uhićenja bivše ministrice i aktualne članice Predsjedništva HDZ-a Gabrijele Žalac i čelnika agencije SAFU.

“Neka se nitko ne usudi paket od četiri zakona nazvati reformom, jer ona to nije”, poručio je Peđa Grbin (Klub SDP-a). Ustvrdio je i kako su uhićenja nekadašnje ministrice i aktualne članice Predsjedništva HDZ-a Gabrijele Žalac i čelnika agencije SAFU, rezultat rada europskih institucija te je upitao što je radio USKOK koji je utvrdio da je u konkretnom slučaju sve u redu i obustavio izvide. “S obzirom na to da se radi o sredstvima iz europskih fondova institucije EU su nastavile djelovati po tom predmetu, a kako se radi i o čelniku SAFU-a pitanje je kako će Hrvatska nastaviti s povlačenjem sredstava iz EU fondova”, upozorio je Grbin dodavši kako je pitanje koliko još ima takvih slučajeva na kojima je USKOK obustavio postupanje.

Nakon šest godina HDZ-ove vladavine eutanaziran je porezni USKOK, umrtvljenje i održavanje statusa quo, a čini se da će se to dogoditi i s “velikim” USKOK-om, ustvrdio je Grbin.

Predloženi zakonski prijedlozi nisu dovoljni da poprave postojeće stanje zbog ignorantskog stava Ministarstva pravosuđa, smatra Grbin i upozorava kako će stanje biti sve gore i gore. Borba protiv korupcije će se morati voditi iz inozemstva, a ovdje će se javnosti mazati oči stvarajući privid da se nešto čini.

Grmoja: Osramoćeni smo pred  EU i njezinim institucijama

Nikola Grmoja (Klub Mosta) ustvrdio je kako smo osramoćeni pred  EU i njezinim institucijama i upozorio kako dolazi u pitanje financiranje projekata iz europskih fondova te zatražio trenutnu smjenu ravnatelja SAFU-a. Upitao je što je radila kontrola Ministarstva financija, odnosno jesu li nešto znali i ako jesu zašto ništa nisu poduzeli. Upitao je i što je radila glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek i Državno odvjetništvo kada je Ured europskog javnog tužitelja morao intervenirati.

S obzirom na to da se oglušio na upozorenja predsjedavajućeg potpredsjednika Sabora Željka Reinera da govori izvan teme, ‘mostovac’ je zaradio opomene, nakon kojih je ustvrdio kako se ometanjem njegove rasprave želi zaštititi premijera “i one koji su muljali s europskim fondovima” te da će jednom odgovarati za svoje ponašanje.

“Potrebna je temeljita sigurnosna provjera kako se ne bi naknadno saznalo da je glavni državni odvjetnik član masonske lože”, rekao je Grmoja u raspravi predloživši da se neprijavljivanje takvog članstva sankcionira.

I Ružica Vukovac (klub Domovinskog pokreta) problematizirala je pitanje sigurnosne provjere podsjetivši na slučaj bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića koji je bio član masonske lože, jer nije preispitivano članstvo u udrugama ili nevladinim organizacijama.

Romana Nikolić (klub Socijaldemokrata) rekla je kako se borba protiv korupcije provodi na pritisak EU, stanje u pravosuđu je loše ,a tome ne ide u prilog ni uhićenje bivše ministrice Žalac, napominjući kako 80 posto građana ne vjeruje u hrvatsko pravosuđe i suce, jer je sve veći jaz između stvarnog stanja i njihovih očekivanja da dobiju sudsku zaštitu. Upozorila je i na problem odljeva kadrova iz Državnog odvjetništva zbog loših primanja i radnih uvjeta.

Marijana Puljak (Klub Centar-Glas) rekla je kako je pukla još jedna korupcijska afera stranke na vlasti, osuđene za korupciju, u postupku po nalogu europskog javnog tužitelja. Ocijenila je kako su prijedlozi zakonskih izmjena nedostatni da bi se vratilo povjerenje u institucije, jer se pravosuđe i daje drži za gušu i u šaci.

Željko Sačić (Klub Hrvatskih suverenista) ocijenio je kako je Hrvatska dobila šamar da posao odrađuje Ured europskog javnog tužitelja, a da Državno odvjetništvo nije reagiralo. Stvorena je atmosfera u kojoj političar umjesto da strahuje od DORH-a, on mora tražiti njihovu pomoć  što je poražavajuće za čitavo društvo, jer politika bira, odobrava i ocjenjuje rad DORH-a, smatra Vukovac.

Dragana Jeckov (klub SDSS-a) najavila je potporu zakonskim prijedlozima, a vezano uz sigurnosne provjere drži kako one ne bi trebale biti samo puka formalnost. Predložila je da se umjesto formulacije da se provodi svakih pet godina te da bude predvidljivo kada će se provesti i tako dade prilika za peglanje “imagea”, propiše da se “provodi po potrebi”.

Malenica: Dodatni naporu u unaprjeđenju rada državnih odvjetništava

Ministar Ivan Malenica istaknuo je pak da će se prihvaćanjem izmjena dvaju zakona učiniti dodatni naporu u unaprjeđenju rada državnih odvjetništava. Uvođenjem kontinuiranih sigurnosnih provjera državnih odvjetnika želimo osigurati najviše standarde u obnašanju državno-odvjetničke dužnosti i ojačati povjerenje građana u sustav, rekao je Malenica i naglasio da će se sigurnosne provjere provoditi po najvišim standardima, bez ikakvog utjecaja izvršne vlasti.

Svjesni smo velikog broja neriješenih predmeta i dugotrajnosti postupaka, rekao je ministar i naveo da su u  2019. građanski-parnični postupci trajali 133 dana. Idemo za tim da ti postupci traju kraće i da se riješi velik broj neriješenih predmeta kojih smo početkom ove godine imali 460 tisuća, istaknuo je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.