Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja i predsjednica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem gostovala je u N1 Studiju uživo kod Igora Bobića gdje je govorila o koeficijentu zaposlenih u obrazovanju.
Neki sindikati danas su otišli na pregovore u Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Šprem je objasnila zašto ona nije tamo.
“To nisu pregovori. Dominanto o koeficijentima se razgovara, ne pregovara.”
Šprem ne vidi potrebu za takvim činom.
“Rok za očitovanje je bio 8. veljače i svi smo trebali napraviti svoj posao. Sindikat Preporod je jedini sindikat koji u svom očitovanju nije tražio ništa ni za učitelje, ni za ostale zaposlenike. Ovaj pritisak je nekakvo omogućavanje popravnog roka Sindikatu Preporod i samom Željku Stipiću kao čelniku, s obziom da na vrijeme nije napravio posao za koji je plaćen od članova sindikata.”
Jedni rade, a drugi se bave populizmom
“Obzirom da su većinski sindikati napravili u zadanom roku svoja očitovanja, nismo samo tražili bolje pozicioniranje nositelja obrazovanja, nego smo u svom očitovanju obuhvatili i sva ostala radna mjesta, dok Sindikat Preporod u svojem očitovanju nije tražio ništa. Gledajte, oni koji rade i oni koji bave se populizmom, a ovaj puta je taj nerad malo vidljiviji nego u dosadašnjim akcijama, vidi se da tu baš poveznice nema.”
Šprem smatra kako u peticiji, pokrenutoj prije dva dana, nema velikog zalaganja za nenastavno osoblje, već se traži isto pozicioniranje kao i za ostale zaposlenike unutar javnog sektora.
“Tko je bacio pogled na uredbe jasno mu je da čistačice, domari i ostali se nalaze na popisu općih radnih mjesta i dijele koeficijente, znači ne postoje razlike od našeg domara i domara u bilo kojem drugom javnom sektoru.”
Šprem je objasnila zašto imaju različite koeficijente spremačice u školi, odnosno u bolnici.
“Postoji spremačica i spremačica s posebnim uvjetima rada – u bolnici, u sali… Ne možemo kroz peticiju tražiti da naše pomoćno i tehničko osoblje ima istu poziciju kao i ostali zaposlenici, nego upravo mi kao većinski sindikati tražili smo od vlade Republike Hrvatske uvažavanje svih specifičnosti rada u sustavu osnovnih i srednjih škola i tražili puno veće koeficijente.”
Osmi platni razred
“Mi tražimo prelazak u osmi platni razred, od 2,01 do 2,3. Kad uđeš u veći platni razred otvara ti se perspektiva lakšeg klizanja kroz platni razred. Ako mi dobijemo i 2 koeficijent, ostajemo u sedmom platnom razredu”, objašnjava Šprem.
Šprem naglašava važnost valorizacije.
“Učiteljima, kao što znamo, nije bitno samo koeficijent rezultata i utjecaj koeficijenta na plaću bruto, neto, nego je učiteljima kao nositeljima znanja važna valorizacija – da im se prizna doprinos društvu, odgajanju. Tako da imamo taj dio koji je financijske naravi, ali i psihološke naravi. Jer učitelji ne teže samo materijalnom statusu nego i priznavanju i valoriziranju njihovog položaja unutar javnog sektora.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!