“Naša državna mreža je i dalje nedovoljno gusta, to se značajno osjeti u ovakvim nekakvim događanjima jer nismo u stanju registrirati sve što se događa u određenom području. Ovom opremom pokriti ćemo sadašnje aktivno epicentralno područje, ali obećano je da ćemo dobiti instrumente za preostali dio Hrvatske kojeg također ne bi trebalo zapostaviti”, objašnjava seizmolog Krešimir Kuk za HTV.

“Akcelerografi služe za lokalno bilježenje jačih potresa i daju neke karakteristike trešnje tla na užem području, a seizmografi služe za praćenje globalne seizmičnosti, oni su puno osjetljiviji i registriraju sve potrese, i one koje ljudi ne mogu osjetiti, a ni akcelerografi ne mogu zapisati, pojašnjava.

Gruba procjena struke da bi trebalo jedno stotinjak instrumenata trebalo zadovoljiti današnje standarde seizmičkog opažanja na području Hrvatske.

“Nedostaje nam ljudi”

Tlo i dalje podrhtava što je normalna pojava, već se vidi da je tamo seizmička aktivnost malo oslabila, ali ono će sigurno trajati još mjesecima. S vremenom će oni slabiti i biti rjeđi, ali još uvijek se poneki jači potres dogodi, što djeluje na ljude i oni u epicentralnom području su još uvijek u strahu”, objašnjava seizmolog.

“Ima nas deset u seizmološkoj službi, smjene praktički nemamo i radimo danonoćno. Uspjeli smo organizirati tri ekipe koje postavljaju instrumente po terenu, a dvoje ili troje analizira potrese koji se stalno događaju. Nedostaje nam ljudi”, kaže Kuk.

Potrese ne možemo predvidjeti, ali u nekim dijelovima svijeta poput Japana koriste se metode ranog javljanja potresa.

“Kod nas, bar zasad, takav sustav nije moguć jer jednostavno su rasjedi prekratki, ta mjerenja se vrše jako slabo u Hrvatskoj, a i sumnjam da bismo time puno dobili. Ti sustavi rade na brzom obavješćivanju i reagiraju na početak samog potresa, jer kod udaljenijih rasjeda ima vremena dok dođu oni razorni valovi. Svi naši rasjedi su uglavnom vrlo, vrlo blizu naseljenim mjestima, tako da mi tog vremena nažalost nemamo”, zaključuje Kuk za HTV.