Uskok je pokrenuo istragu protiv ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Aladrovića kojemu je vlada prošloga tjedna skinula imunitet i omogućila vođenje kaznenog postupka. Objavili su, naime, priopćenje o proširenju istrage o slučaju bivšeg ministra Horvata, a to proširenje se odnosi i na ministra Aladrovića koji je u periodu, za koji se vodi istraga, obnašao dužnost ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Uskok je u utorak i službeno priopćio da je pokrenuo istragu protiv ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Aladrovića te Damira Juzbašića, gradonačelnika Županje i bivšeg HDZ-ovca koji je sada nezavisni kandidat kojeg je podržao Domovinski pokret.

Uskok je, ne navodeći identitete, izvijestio da Aladrovića tereti za pogodovanje prilikom zapošljavanja dvije osobe 2018. i 2019. godine dok je bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), a Juzbašića za interveniranje kod zapošljavanja jedne kandidatkinje.

Tužiteljstvo je priopćilo da je riječ o proširenju istrage kojom su otprije obuhvaćeni bivši ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat koji je osumnjičen da je 2018. kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, zajedno s pomoćnicom Anom Mandac, na poticanje četvero suosumnjičenih nezakonito dodijelio 2,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava gospodarskim subjektima za koje je bio i osobno zainteresiran.

Uz Horvata i Mandac u tom su slučaju po neslužbenim informacijama osumnjičeni potpredsjednik vlade Boris Milošević, državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja Velimir Žunac, ravnateljica uprave za potpomognuta područja Katica Mišković te bivši ministar Tomislav Tolušić.

Uskok u proširenju istrage sumnjiči Horvata da je osobno i posredstvom Mandac zatražio od Aladrovića da prilikom provođenja natječaja zaposlio jednu kandidatkinju u HZMO-u, što je Aladrović prema tvrdnjama tužiteljstva i učinio.

Tužiteljstvo je preciziralo da je Horvat zatražio od Aladrovića da kandidatkinji dostavi zadatke koji će biti postavljeni na testiranju, a što je Aladrović pristao učiniti te je zadatke dostavio kandidatkinji posredstvom Horvatove pomoćnice Mandac.

Kandidatkinja je, ističe Uskok, u natječajnom postupku ušla u krug odabranih kandidata te je s njom HZMO sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme.

HZMO je potom objavio natječaj za zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme pa je Horvat zatražio od Aladrovića da pogoduje kandidatkinji na isti način, a što je tadašnji ravnatelj HZMO i učinio, nakon čega je kandidatkinja zaposlena na neodređeno vrijeme.

Nakon što je HZMO objavio natječaj za više radnih mjesta na koji se prijavila druga kandidatkinja, Mandac je na Juzbašićevu intervenciju zatražila od Aladrovića da na jednak način pogoduje i toj kandidatkinji.

Aladrović je, sumnja Uskok, to i učinio dostavivši joj zadatke prije testiranja pa je kandidatkinja ostvarila maksimalan broj bodova, a HZMO s njom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.