Kada će sela u potresom stradalom kraju dobiti struju? Prijeti li pucanje oštećenih nasipa, može li doći do izlijevanja rijeka? Koja pomoć je najnužnija u ovom trenutku? Ima li dovoljno agregata, pokrivača, šatora i kontejnera za stanovanje? Kako će se financirati obnova?

O svim tim pitanjima su u Otvorenom na HRT-u razgovarali dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić, predstavnik HEP-a Nikola Šulentić, ministar obrane Mario Banožić, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, pročelnik HGSS-a Josip Granić, dekan zagrebačkog Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić i glasnogovornica Crvenog križa Katarina Zorić.

Više od 150.000 ljudi bilo je bez struje

Bakšić Mitić rekla je kako im najviše nedostaje agregata jer pet sela već više od 48 sati nema struju. Trebaju im i kontejneri, odnosno kamp-kućice s grijanjem za stanovanje.

Kazala da je najveći problem što ljudi ne žele napustiti svoje domove, zato što imaju stoku koja im je jedini izvor prihoda.

“Oni hoće taj kontejner na svom imanju kraj te svoje porušene kuće. Mislim da će nam trebati preko 80 kontejnera”, rekla je Bakšić Mitić.

HEP-ov Šulentić kazao je da je jučer neposredno nakon potresa više od 150.000 korisnika mreže bilo bez napona na zagrebačkom, goričkom i području cijele Sisačko-moslavačke županije te da je isti dan riješeno više od 90 posto korisnika, tako da su u noć ušli s 5000 korisnika bez napona.

Istaknuo je da zbog kvara na 110-kilovoltnoj trafostanici Petrinja nije bilo moguće restaurirati napon na uobičajen način. Dodao je kako je više od sto agregata osigurano u svim distribucijskim područjima te da se dopremaju već danas.

“Vjerujemo da ćemo u četvrtak s tim agregatima, s mobilnim trafostanicama i prespajanjima na mreži uspjeti osigurati napajanje svim korisnicima koji su u svojim kućama”, rekao je Šulentić.

Glinska dogradonačelnica ispričala je da se na području Majskih Poljana jedna trafostanica srušila pred njezinim očima

“Moja sela ovdje u okolici Gline od 1995. nemaju javnu rasvjetu, a sad nemaju ni struje u kućama, onda možete misliti kako to izgleda večeras.”

Kupa i Sava rastu, ali nije alarmantno

Ministar obrane Mario Banožić govorio je o angažmanu Hrvatske vojske. Rekao je da je danas uglavnom angažirana teška mehanizacija i to na uklanjanju dijelova građevinskog otpada, prije svega na prometnicama, a onda dalje idu u uklanjanje dijelova kuća.

Kupa se na mjestima izlila. Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda, rekao je da se obišlo više od 100 kilometara nasipa.

“Naši ljudi, čuvari i inženjeri su već dva dana na terenu. Sve se pješke mora obići. Utvrđeno je da na sedam mjesta postoje oštećenja nasipa. U ovom trenutku ne prijeti neka pogibelj vezano uz poplavu”, poručio je Đuroković, dodavši da su Kupa i Sava na području Siska i Petrinje u porastu, ali da taj porast ne bi trebao biti viši od jednog metra.

Štok ili namještaj?

Pročelnik HGSS-a Josip Granić u emisiju je došao s terena. Rekao je da su digli cijeli HGSS, svih 25 stanica, ali su po dolasku u Petrinju odlučili vratiti šest stanica koje su već krenule da bi imali ekipu za zamjene i jer su shvatili da ipak nemaju potrebu za tolikim brojem ljudi.

Granić je rekao da je iskapanje jedne žene u gradskom poglavarstvu trajalo gotovo četiri i pol sata. Locirao ju je pas.

“Ona je živa iskopana, cijeli strop se srušio na nju. Po onome što smo saznali na terenu i što smo vidjeli, ona je imala sreću da je bila uz samu fotelju.”

Važnost “trokuta života”

Spomenuo je važnost takozvanog zlatnog trokuta ili trokuta života (eng. triangle of life).

“Treba stati uz nešto čvrsto, veliko – stol, komodu, krevet, kauč… Za štok ne možemo stvarno reći jer su štokovi obično na nekim tankim pregradnim zidovima koji prvi pucaju i prvi odlaze”, naglasio je Granić pa dodao:

“Stisnite se uz nešto čvrsto i pričekajte tu i to je to kako si možemo pomoći u tom trenutku.”

Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu, rekao je da su njihove ekipe, koje su već u Zagrebu bile itekako dobro obučene, nakon potresa krenule prema Petrinji i Sisku. Krenuli su jučer s velikim elanom, no onda se dogodio novi ogroman potres i sve se poremetilo. U tom trenutku puno ekipa bilo je po zgradama, tavanskim prostorima…

“Na svu sreću, za dlaku su izvukli glave, čak nam je stožer bio u gradskom poglavarstvu. Minuta je tu trebala da izađu van”, kazao je Lakušić.

Moguće rješenje su predgotovljene kuće

Objasnio je kako je na ovim područjima gradnja potpuno drugačija u odnosu na Zagreb. Rekao je da će sigurno mjesec dana pregledavati objekte te da će isto toliko biti potrebno za izradu dokumenta procjene troškova, kao što je bilo izrađeno i za Zagreb. Poručio je da bez kvalitetnih podataka ne treba procjenjivati štetu. Kao moguće rješenje za ruralne objekte predložio je i predgotovljene kuće.

Katarina Zorić iz Crvenog križa zahvalila se svim ljudima koji su se okupili da pomognu, ali i istaknula da to pričinjava teškoće žurnim službama koje rade na terenu te da su sve potrebe u ovom trenutku zadovoljene.

“Ovo nije situacija koja će trajati dva do tri dana, ovo će trajati dugo i nije nužno da sva humanitarna pomoć dođe odjednom”, poručila je za HTV.