Matija Kroflin, makroekonomist Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, u Novom danu je analizirao ekonomsku situaciju, rast BDP-a i koronakrizu.

“Pa ta brojka zvuči dobro ovako na prvu i vrlo je optimistična. Međutim, trebamo imati na umu da smo mi prošle godine u tom kvartalu bilježili pad od 14% dakle, baza nam je jako niska. Ako smo tada jako pali, očekivano je da ćemo sada jako rasti. Moramo imati na umu da smo mi cijele prošle godine ostvarili pad od 8%, ako to komapiramo s drugim EU zemljama, onda to nije baš najbolja usporedba.

Čuo sam izjavu da je taj rast najveći u skupini posttranzicijskih zemalja, ali nitko od njih nije pao više od 6%, naravno da mi sad moramo rasti više od njih ako se oporavljamo. Naravno, 16% je dobar postotak, a ono što ulijeva povjerenje da bismo mogli imati i treći dobar kvartal je ova turistička sezona. U drugom tromjesečju su rasle i investicije”, rekao je od rastu BDP-a od 16%.

“Ne znamo još što će se događati”

U nastavku objašnjava:

“Potrošnja je glavni generator rasta, ali imali smo i rast investicije i imali smo i nešto što je meni više iznanđujuće, da nam je rast izvoza bio izuzetno robustan, nekih 35% i to znači da su se i druge zemlje u koje izvozimo, oporavile. Ja bih bio zadovoljan i rekao bih da smo se našli u dobroj situaciji da se nađemo iduće godine u četvrtom mjesecu i da onda razgovaramo kako smo već ove godine nadoknadili pad iz 2020. godine.

To je još uvijek upitno, ne znamo što će se događati. Tada bismo govorili o onome što se govorilo na početku krize, dakle onaj V oporavak, brz pad i brz izlazak iz krize.

Treba vidjeti što će se događati u 9. i 10. mjesecu s epidemiolškom situacijom. Prošle godine, ja bih rekao da je Vlada možda kasnila s intervencijmama i mjerama i da smo tu postupili krivo. Mislim da neki ekstra liberalni pristup ne bismo smjeli uzeti kao realan i racionalan jer će ljudi umirati u mjeri u kojoj ne bi trebali umirati, a opet ako ćemo sve zatvarati onda ćemo vjerojatno naštetiti tom oporavku. Vrlo su stvari upitne do kraja godine”.

Ističe kako se utjecaj turizma vidio već u drugom kvartalu, a da ćemo utjecaj ovog vršnog dijela vidjeti u trećem.

“Vidim da će treći kvartal biti ponovno dobar i to ne samo na krilima turizma, vidimo da građevina raste, izvoz će ponovno rasti…”.

“Ako rast inflacije bude značajniji, morat ćemo prilagođavati plaće”

Komentirao je i situaciju na tržištu rada. Kaže kako je možda najopasniji dio izjave premijera plenkovića da smo “koronakrizu prošli”.

“Mi smo defintiivno koronakrizu uspjeli svladati u smislu da se tržište uspjelo konzervirati. Nije bilo masovnih otpuštanja, tu je država pravovremeno intervernirala i ovaj rast je posljedica i poteza koje Vlada povukla na samom početku i to treba priznati.

Rast BDP-a od 16% posto ljudima ne znači puno ako nemaju koristi od tog rasta. BDP nije savršena mjera da bismo jednim brojem mogli prikazati što se događa u ekonomiji. On je jedna brojka, a da bismo vidjeli kako se ta brojka manifesira na radnike, sektora, onda tu treba gledati još pokazatelja. Dva najbitnija su da gledmao što se događa sa zaposlenošću i što se događa s plaćam”.

Rekao je i da nije baš faktički točna premijerova izjava da imamo nikad veći rast plaće.

“Prije krize smo imali robusniji rast plaća, sada je u posljednjih 7 mjeseci rast bruto 3,8% što nije loše, ali nije spektakularno i to je vjerojatno posljedica toga što ljudi odlaze, situacija je sve zategnutija na tržištu rada i u nekim sektorima, poput građevine, je ogromna potražnja. Mnogi ljudi u Hrvatskoj nisu osjetili taj rast, naprotiv puno njih je osjetilo i pad standarda.

Moramo se truditi da situacija bude što bolja i da cijepljenjem i drugim mjerama pokušamo spriječiti širenje virusa i dovođenje u situaciju da opet moramo zatvarati. Turizam i ugostiteljstvo nam čine ogroman udio, a to su aktivnosti koje se prve zatvaraju”.

“Ministar Marić je rekao da se proračun puni iznad očekivanja i nadamo se da će i 9. mjesec ostati tako i da ćemo do kraja godine zadržati pozitivne trendove. U slučaju da rast inflacije bude značajniji onda ćemo trebati prilagođavati i plaće da se ne ruši standard građana”, zaključio je.