Prošle godine gotovo je udvostručen broj lažnih novčanica kuna i eura. Najčešće se krivotvore one od 200 kuna i 50 eura. Porastao je i broj krivotvorenih kovanica. Sve to događa se u trenutku kad dio građana sve intenzivnije mijenja kune u eure. Stručnjaci upozoravaju da će zbog uvođenja eura rasti i količina krivotvorenog novca na našem tržištu.
Milena Klarić već deset godina radi u mjenjačici u Rijeci koja je i turistički grad. Do sada se, kaže za HRT, nije susrela s krivotvorenim kunama, dok je lažnih eura bilo. Sve novčanice provjerava opipom, vidom i UV-e svjetiljkom. Građani su počeli intenzivnije mijenjati kune u eure zbog skorog uvođenja eura kao sredstva plaćanja u zemlji.
Policija poziva na oprez jer kažnjivo je i primanje krivotvorenog novca u dobroj vjeri. Najvažnija je zaštita sam papir koji je izrađen od pamuka. Zaštitna obilježja kod kune i eura slična su i imaju više razina. Originalna novčanica mora šuškati i ima oznake koje možemo vidjeti bez povećala, infracrvenog svjetla i UV svjetiljke. Među njima su vodeni znak i zaštitna nit.
“Ona je ugrađena u papir i kad se gleda prema izvoru svijetlosti vidi se cijela. Dok, kad se gleda površinski ona je isprekidana. Novčanicu treba i preokrenuti jer i kune i euri imaju ili hologramske trake ili hologramske krpice s prelijevajućim bojama koje se mogu vidjeti kad se novčanica okreće”, objašnjava Željko Brkić iz MUP-a.
“Trebamo ih opipati. Vidjeti da li nalikuju na klasični papir i to nam je jedna vrsta upozorenja. Trebamo ih gledati prema izvoru svjetla i zatim iz titrati, da vidimo druge elemente”, potvrđuje Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.
Trećina krivotvorenog novca je kazališni novac
Najčešće se krivotvore novčanice od 200 kuna te od 50 eura. Lani je otkriveno više lažnih novčanica u optjecaju nego godinu prije. Krivotvoreni novac uglavnom se podmeće u kafićima i diskoklubovima, rjeđe u mjenjačnicama, pošti, Fini. Posljednjih godina na europskom tržištu prisutan je kazališni ili rekvizitni novac, koji čini 30 posto krivotvorenog novca.
Pri promjeni valute u nekoj zemlji, krivotvoreni je novac učestaliji na tržištu. Zabrinjava nagli rast lažnih kovanica. Lani ih je bilo više od osam tisuća, a godinu prije samo 800.
“Za razliku od novčanica gdje imamo istu stranu lica i naličja za sve zemlje, kod kovanica imamo nacionalne strane gdje svaka zemlja ima svoje motive. I tu imamo strahovito puno kovanica na naličju koje će se teško prepoznavati. Zato tome trebamo posvetiti naročitu pažnju”, upozorava Mavriček.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare