Facebook stranica Geofizika uživo objavila je simulaciju za vrijeme najjačeg potresa u Petrinji 29. prosinca.

Simulaciju je napravila doktorandica Helena Latečki pod vodstvom doc. dr. sc. Josipa Stipčevića s PMF-a i u suradnji s dr. sc. Irene Molinari s talijanskog Nacionalnog Instituta za geofiziku i vulkanologiju.

“Video prikazuje rezultate simulaciju vertikalne komponente brzine gibanja tla Petrinjskog potresa koji se dogodio 29. prosinca 2020. u 12:19, MW = 6.4. Za simulaciju je korišten novi 3D model brzina i gustoća za područje središnje Hrvatske te pojednostavljeni točkasti model izvora potresa.

Zagreb se tresao dulje od minute

Premda preliminarni, rezultati jasno pokazuju u kolikoj mjeri struktura tla nekog područja utječe na kompleksnost rasprostiranja potresnih valova te efekte pojačanja i produljenja trešnje.Tako, primjerice, u dolinama valovi ostaju zarobljeni u mekšim sedimentnim naslagama, između površine i čvrste stijenske mase u podlozi. Uslijed toga dolazi do produljenja trajanja trešnje i povećanja amplitude valova (npr. Zagreb se tresao nešto dulje od minute!).

S druge strane, u gorskim područjima, gdje stijene većih brzina dolaze do površine, može se vidjeti brzi prolazak valne fronte te slabija i kraća trešnja. Zanimljivo je uočiti da na nekim dijelovima dolazi do kanaliziranja valova (npr. Zaprešić) te se time također povećava intenzitet potresa iako je područje relativno daleko od epicentra”, stoji u objavi.

U okviru izrade ovog istraživanja korišteni su resursi računalnog klastera Isabella koji održava Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce).