U Hrvatskoj čak 36,2 posto građana živi u prenapučenim domovima, s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvu, što je dvostruko više od prosjeka EU u kojem 17,5 posto stanovnika živi u prenapučenim kućanstvima. Iako se Hrvatska ubraja u vrh zemalja EU po udjelu stanovnika koji žive u vlastitoj nekretnini, to ne znači i da su te nekretnine zadovoljavajuće.

Slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine. Primjerice, stan se smatra prenapučenim ako svako od djece u dobi od 12 od 17 godina kao i, naravno, ona punoljetna nemaju svoju sobu.

Profesor socijalne politike Zdenko Babić upozorava: “Problem prenapučenog stanovanja posebice pogađa veće urbane sredine u Hrvatskoj i vjerojatno je jedan od potisnih faktora za iseljavanje mladih iz Hrvatske. No u javnom prostoru, ali i u krugovima odgovornih za ekonomsku i socijalnu politiku ovaj problem gura se pod tepih i stječe se dojam da se pod utjecajem raznih lobija koji tu imaju svoje interese ovo prevažno pitanje dominantno ostavlja tržištu da ga riješi, a kako ga ono rješava, najbolje znaju mladi i mlade obitelji koje su u potrazi za adekvatnijim stambenim prostorom… Osim APN-ovih subvencioniranih kredita za mlade do 45 godina, drugih mjera skoro da i nema zadnjih godina u području stambene politike. Druge zemlje tu koriste razne instrumente poticaja poput porezne olakšice i oslobođenja kod kupnje prve nekretnine, posebnog poreznog tretmana nekretnina za dugoročni najam, posebnog poreznog tretmana s višim stopama nekretnina za kratkoročni najam itd.”

Podaci Eurostata pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1 posto stanovnika, u Latviji 42,5 posto, u Bugarskoj 39,5 posto, u Poljskoj njih 36,9 posto pa onda slijedi Hrvatska, peta s dna ljestvice, piše Večernji list.