Hrvatska se obvezala da će smanjiti štetne spojeve poput lebdećih čestica, amonijaka i dušikovih oksida do 2029.
Emisije onečišćujućih tvari u zrak znatno su smanjene posljednjih desetljeća, no prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije onečišćenje zraka uzrok je preuranjene smrti za oko 300.000 stanovnika Europe godišnje. Procjena je da Hrvatska u toj crnoj statistici sudjeluje s oko 4500 stanovnika godišnje, objavilo je Ministarstvo gospodarstva i zaštite okoliša. Radi se o tzv. sitnim lebdećim česticama, nitritima i prizemnom ozonu.
EU ima viziju nultog onečišćenja do 2050., ističu u Ministarstvu. Direktiva o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari za svaku državu članicu EU, pa tako i Hrvatsku, određuje nacionalne obveze smanjenja emisija za razdoblje od 2020. do 2029., kao i još ambicioznije ciljeve od 2030., usmjerene na pet tvari koje onečišćuju zrak – sumporov dioksid, dušikove okside, nemetanske hlapive organske spojeve, amonijak i sitne lebdeće čestice, prenosi Večernji list.
Obveza je i izrada inventara emisija onečišćujućih tvari u zrak do 15. veljače svake godine, projekcije emisija do 15. ožujka svake dvije godine i prostorni raspored emisija onečišćujućih tvari u zrak i velikim točkastih izvorima emisija do 1. svibnja svake četiri godine. Od 1980-ih EU ima stroge mjere i otad su se emisije glavnih onečišćujućih tvari u zraku znatno smanjile, posebno u energetskom, industrijskom i prometnom sektoru, zahvaljujući ponajprije Direktivi o industrijskim emisijama i eurostandardima za vozila.
U Hrvatskoj je prvi znatni pad emisija početkom 1990-ih godina koji je utjecao na svih pet promatranih onečišćujućih tvari uzrokovan, pojašnjavaju stručnjaci, ratnim zbivanjima, odnosno smanjenjem industrijskih i poljoprivrednih aktivnosti. Sličan je učinak imala i ekonomska kriza krajem prvog desetljeća 21. stoljeća. Najzamjetnije smanjenje od 96,7 posto 2022. u odnosu na 1990. zabilježeno je kod emisija sumporova dioksida, kao rezultat uvođenja standarda korištenja niskosumpornih goriva za cestovna vozila i izvancestovne strojeve te uvođenje tehnika odsumporavanja u termoelektranama na ugljen. Na emisije dušikovih oksida, čiji je ključni izvor promet, utjecali su novi standardi i uvođenje trostaznih katalizatora u automobile, no znatan utjecaj imalo je i smanjenje industrijske proizvodnje, primarno aluminija, papira i celuloze te čađe.
Ukupna je emisija u 2022. bila za 55,5 posto manja nego u 1990. Nemetanski hlapivi organski spojevi smanjili su se za 64,9 posto u odnosu na emisije 1990., i to zbog strožih uvjeta zaštite okoliša u proizvodnjama koje koriste organska otapala, prestala je i proizvodnja određenih kemikalija, a od 2005. koriste se naprednije tehnike izgaranja biomase u kućnim ložištima. Lebdećih je čestica 34 posto manje u odnosu na 1990., no nema jasnog trenda smanjenja emisija.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!