Meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar, direktorica zaštite prirode u WWF-u, bila je gošća N1 Studija uživo. S njom je razgovarao Igor Bobić.
Ona kaže kako se ne može za svaki ekstremni klimatski događaj reći u startu da je povezan s klimatskim promjenama, ali da za dio njih i može. “Atmosfera je za jedan, dva stupnja toplija nego prije 100, 150 ogdina i to ukazuje da neke promjene imaju veze s klimatskim promjenama. Toplinski valovi… Neki od najtoplijih mjeseci su bili lipanj, srpanj, kolovoz, globalno i u Hrvatskoj”, govori meteorologinja. Kaže i kako je ovo što se događa na moru već viđeno, ali nikada u ovom opsegu. “Nikad se nije dogodilo da se tri dana zaredom digne plima i poplavi rive kao prošli tjedan”, govori.
Na pitanje kako možemo ublažiti efekt klimatskih promjena, Mazzocco Drvar kaže kako se s njima može boriti umanjivanjem utjecaja, ponajprije prestankom korištenja fosilnih goriva i emitiranjem stakleničkih plinova, a onda i prilagodbom – jer se nismo na vrijeme krenuli boriti s klimatskim promjenama.
Što se tiče pomaka, ona govori kako se najveći pomaci događaju u svijesti ljudi i da to u startu nije loše. “Mi o klimatskim promjenama govorimo već desetljećima, a stalno imamo sumnju da se tu radi o ljudskom djelovanju. Ovo sve što se događa je štetno, ali i pozitivno jer se počela dizati svijest da je riječ o nečemu što dosad nismo imali i da se mora nešto napraviti”, kaže. Govoreći o aktivnostima na terenu, kaže kako se još uvijek događa premalo.
Prema njenim riječima, postoje deseci tisuća istraživanja koja se bave time postoje li klimatske promjene zaista i je li za njih odgovoran čovjek. “Problem je sa znanošću jer je ona u svojoj suštini skeptična. Ona mora biti skeptična i onda kad komunicirate neka istraživanja, vi dajete neku razinu sumnje i onda se ona u javnosti tumačila kao ‘aha, ni oni nisu sigurni pa ćemo dignuti ruke i zrak i čekati dok se dogovore’. Sada, čak i za široku javnost, postoje aplikacije koje mogu točno izračunati kako bi izgledao porast temeprature u samo prirodnim uvjetima, a kako ako ukalkuliramo i ljudsku djelatnost. Jedini uzrok koji daje ovakve rezultate je rast stakleničkih plinova u atmosferi”, govori dodajući da je najveća stvar koja se mora napraviti da se prestanu spaljivati fosilna goriva.
Mazzocco Drvar navodi i kako postoje različiti scenariji, koji variraju od optimističnih do onih u kojima se ništa ne poduzima po ovom pitanju, ali da od potonjih sve više zemalja odustaje.
Tropska klima
Spominje i primjer Splita i navodi kako je u tom gradu zabilježeno 76 tropskih noći, a njihov će broj još i rasti i ona kaže kako bi se moglo dogoditi da cijela ljetna sezona bude obilježena tropskom klimom.
“Bojim se da naša djeca neće doživjeti povratak na staro. Nadam se da će doživjeti trenutak kad ćemo zaustaviti štetno djelovanje. Negdje tamo prema kraju stoljeća, možda ćemo moći doživjeti to da krenemo prema stanju koje smo mi u našem djetinjstvu poznavali kao normalu”, kaže.
Što se tiče promjena vezanih za granice godišnjih doba, ona kaže kako je situacija kakvu sada znamo postala novo normlano. Posljednji malo trajniji snijeg je bio 2007. ili 2008. “Današnja djeca, barem u urbanim sredinama, ne znaju kako je živjeti u sredinama u kojima ima snijega. Jako se puno toga mijenja. Sezone već sada vidimo da se mijenjaju, vidimo produženje ljetne sezone. Nije isto kroz cijelu godinu. Kod nas je u perspektivi do sredine stoljeća, jasno da ćemo najveća zatopljenja osjećati upravo ljeti. Sljedeća sezona je zima, primjećujemo porast temperature. A onda dolaze proljeće i jesen kao sezone koje manje reagiraju. To znači da će nam se godina izjednačiti… To utječe i na pomake u vegetaciji”, objašnjava Mazzocco Drvar.
Ona navodi i primjer vinove loze, kako se zrenje nekih sorti pomaknulo za 20-ak dana pa se onda pomiču i berbe. Jako je puno takvih primjera. “Ima sorti, nekih proljetnih koje su problematične. Voćke jako loše reagiraju na početak vegetacije i onda neki mraz u kasnom ožujku ili ranom travnju. Ekstremi će i dalje postojati, ekstremno ponašanje vremena u proljeće i dalje možemo očekivati”, kaže.
“Sad imamo taj famozni El Nino. Imali smo tri godine negativne faze, La Ninu. El Nino se događa u Pacifiku i ima određene oscilacije i utječe na ponašanje vremenskih uzoraka na cijeloj Zemlji. Znanstvenici su već predivđali da će s prvim El Ninom pojačati i sve ovo što znamo kao klimatske promjene jer on donosi nešto toplije vrijeme. I ova zima će vjerojatno biti toplija od prosjeka. Ali u nekom ćemo trenutku imati jednu ili dvije snažnije epizode s polarnim zahlađenjima koja nam znaju doći. Imali smo to prije, sa snijegom u Splitu, ledom u moru… Možemo očekivati toplu zimu u nekom srednjaku, ali pripremila bih se na, vjerojatno u kasnijoj zimi, pokoju epizodu s nekim ekstremnijim vremenom”, zaključuje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare