Većina pacijenata zaraženih koronavirusom oporavi se od bolesti nakon dva do šest tjedana, a istraživanja pokazuju da između deset i trideset posto osoba koje su preležale infekciju ima bar neki od više od 200 simptoma postcovida.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je takvo kliničko stanje definirala kao postakutni covid, produženi ili dugi covid (eng. long covid). Radi se o multisistemskoj bolesti koja može trajati od dva do šest mjeseci, a kod nekih pacijenata i skoro godinu dana.

Specijalistica za plućne bolesti prim. dr Slavica Plavšić kaže za portal N1 Srbija da je i dalje nepoznato koliki je broj postcovid pacijenata u Srbiji.

„Ne postoji registar takvih bolesnika, kao ni specijalizirane ustanove za njihovo liječenje. Slučajevi se riješavaju pojedinačno i kako se tko snađe. Naravno, puno teže posljedice ostaju kod onih pacijenata koji su imali teže oblike bolesti, koji su bolnički liječeni, a naročito kod onih koji su bili na respiratoru“, napominje doktorica Plavšić.

Međutim, postcovid sindrom mogu imati i pacijenti koji su imali vrlo blag oblik bolesti, a posebno je zabrinjavajuće to što se može javiti i kod djece, dodaje sugovornica portala N1 Srbija.

„Ne postoji nijedan sustav organa koji ne može biti zahvaćen postcovid simptomima. Neki se održavaju dugo, intenzivni su i mogu znatno remetiti kvalitetu života pacijenata. Nije poznato zašto se oporavak nekih ljudi produžava, a uzroci mogu biti dugotrajna i ponavljana izloženost viremiji (prisutnost virusa u krvi), kao i slab imunološki odgovor organizma“, naglašava doktorica Plavšić.

Najčešće se javljaju opći simptomi, koji mogu trajati mjesecima: malaksalost i kronični umor koji se javlja i nakon najmanjeg fizičkog napora, takozvani sindrom kroničnog umora. Tu su i povišena temperatura, gubitak osjeta mirisa i okusa, oštećenje sluha, opadanje kose, različite i promjenjive bolne senzacije (migrirajući bolovi), različiti kožni osipi i slično.

Najveći problemi javljaju se u respiratornom, kardiovaskularnom i središnjem živčanom sustavu. Neki od najznačajnijih simptoma i kliničkih znakova postcovid stanja su sljedeći:

Respiratorni sustav

Kašalj, brzo zamaranje, bol u grudima, smanjen plućni kapacitet, plućna fibroza.

Kardiovaskularni sustav

Aritmije, palpitacije i tahikardija, visok krvni tlak, perikardni izljev, srčana insuficijencija, miokardiopatija, miokarditis, koronarna bolest.

Neurološki i skeletno-mišićni sustav

Uporni bolovi u mišićima, kostima, zglobovima i kralježnici, glavobolja, vrtoglavice s mogućim gubitkom svijesti i kao najteža komplikacija može se javiti i cerebrovaskularni incident (moždani udar) zbog oštećenja i posljedično nastalih tromboza krvnih žila.

Često dolazi i do upala tkiva oko kralježaka koje su veoma bolne i dovode do jakih glavobolja i vrtoglavice.

Endokrinološki i metabolički poremećaji

Hiperglikemija i teža kontrola dijabetesa, poremećaji u radu štitne žlijezde, poremećene vrijednosti funkcija jetre, smanjena funkcija bubrega, gastrointestinalne tegobe.

Psihološki poremećaji

Kratkotrajni gubici pamćenja – nemogućnost da se zapamti nekoliko rečenica, teško pronalaženje riječi, gubitak koncentracije, problemi s učenjem, anksioznost, depresija, problemi sa snom i strah, posttraumatski sindrom, panična stanja.

Posebnu zabrinutost i strah kod postcovid pacijenata izaziva pojava takozvanih „moždanih magli”. To je stanje koje pacijenti opisuju kao potpunu konfuznost i dezorijentiranost. Pretpostavlja se da dolazi do direktne invazije virusa na mozak, inflamacije i vaskularne povrede sa sekundarnom hipoksijom moždanog tkiva uslijed smanjenog dotoka kisika.

Kako cjepivo protiv koronavirusa utječe na postcovid

Doktorica Slavica Plavšić ističe da je, pored liječenja odgovarajućih specijalista, najbolji način da se ublaže ili uklone simptomi postcovida primanje cjepiva protiv kovida.

„Cijepljenje se preporučuje osobama koje su preboljele covid-19, mjesec dana nakon prestanka simptoma, a slična preporuka vrijedi i za pacijente s postcovid sindromom. Znatan broj pacijenata prijavljuje vrlo dobre reakcije nakon cijepljenje u smislu: smanjenja osjećaja zamora, smirivanje glavobolja, bolova u mišićima i zglobovima, povratak osjeta mirisa i okusa, smanjenje ili prestanak opadanja kose i slično“, kaže doktorica Plavšić.

Naročitu pažnju trebalo bi obratiti na promjene na plućima koje se mogu pratiti na osnovu rendgena i CT-a pluća. Na CT-u pluća analizira se izmijenjenost pluća po segmentima i nalaz se izražava brojčano kao pojedinačni i ukupni rezultat (maksimalno 25/25). Lakši oblik oštećenja pluća je kada je rezultat do 4/25. Ukoliko rezultat bude iznad 11/25 radi se o težem obliku koji zahtijeva bolničko liječenje.

Savjeti i preporuke

Raditi redovite kontrole (laboratoriji, posebno kontrola D-dimera, snimka pluća, EKG i ultrazvuk srca).

Uzimati vitamine koji poboljšavaju imunološki status: C, D, cink, selen.

Kompleks vitamina B u kombinaciji s magnezijem je koristan za one koji imaju neurološke i psihološke probleme i „moždane magle“.

Preventivno uzimati aspirin minimum mjesec dana.

Uzimati probiotike.

Lagane šetnje poslije 10-15 dana, a fizička aktivnost se savjetuje tek nakon nekoliko tjedana.

Vježbe disanja – respiratorna rehabilitacija.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.