Slovenskim ribarima redovito stižu kazne iz Hrvatske i obratno. Što sada?

Karin Rollett-Vlcek / Panthermedia / Profimedia

Slovenske ribare hrvatska policija redovito kažnjava i kontrolira zbog ribolova u dijelu Piranskog zaljeva koji je prema arbitražnoj presudi pripao Sloveniji, a Hrvatska ga smatra svojim. S druge strane, slovenske vlasti redovito novčano kažnjavaju hrvatske ribare koji dolaze loviti ribu na ovo područje. Čini se da ribari ribolovom, a državne vlasti kaznama provode stav svake od zemalja o arbitražnoj presudi.

Slovenski ribari redovito dobivaju kazne od Hrvatske zbog ribolova na području u Piranskom zaljevu koje je prema arbitražnoj presudi pripalo Sloveniji. Od srpnja do studenog, kada ima toliko ribe da se isplati loviti, neki ljudi dobivaju i po nekoliko kazni dnevno. Za svaku kaznu vodi se poseban postupak. Nakon što su iscrpili sve pravne mogućnosti žalbe u Hrvatskoj, uključujući i Ustavni sud, slovenski su se ribari obratili Europskom sudu za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu.

Slovenske ribare zastupa odvjetničko društvo Vukmir iz Zagreba koje ne želi komentirati slučaj i kaže da je za sva objašnjenja nadležno slovensko Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i prehrane (MKGP). Naime, oni plaćaju navedeno hrvatsko odvjetničko društvo, odnosno pružaju pravnu pomoć ribarima sukladno Zakonu o uređenju određenih pitanja zbog pravomoćnosti presude arbitražnog suda, piše N1 Slovenija.

Prema podacima MKGP-a, hrvatska policija i inspekcija kaznile su 22 subjekta (ribara pojedinaca i ribarska društva) u slovenskom moru. Trenutno je oko 800 kazni ukupne vrijednosti oko 780.000 eura. U nadležnom ministarstvu ne otkrivaju koliki su dosad bili troškovi hrvatskog odvjetnika. Plaćeni su “prema odvjetničkoj tarifi”.

Slična je priča i s druge strane. Hrvatskim ribarima slovenska policija i inspekcija za ribarstvo pišu kazne, a neke od tih kazni već su pravomoćne i ovršne. Hrvatska država plaća odvjetnički ured slovenskog odvjetnika Mihe Kozinca koji zastupa kažnjene hrvatske ribare.

Bobo

Gotovo tisuću incidenata

I slovenski i hrvatski ribari dobivaju dvije vrste kazni – jednu za ilegalni prelazak granice, a drugu za nezakoniti ribolov.

Prema navodima policije, slovenska policija nadzire cijelo područje slovenskog mora, kako je određeno presudom arbitražnog suda te se bavi svim prekršajima fizičkih i pravnih osoba iz svoje nadležnosti. Uplovljavanja hrvatskih brodova se tretiraju kao granični incidenti sukladno Zakonu o nadzoru državne granice.

Iz policije su za N1 pojasnili da je “slovenska policija u 2022. godini obradila 1206 incidenata u kojima su sudjelovala ukupno 2182 hrvatska plovila, od čega 938 plovila hrvatskih sigurnosnih tijela”. Policija je ove godine do 21. ožujka obradila “102 incidenta u kojima je sudjelovalo 190 hrvatskih plovila, od čega 87 plovila hrvatskih sigurnosnih tijela”.

Prošle godine slovenski policijski službenici izdali su ukupno 288 platnih naloga, a ove godine do 1. ožujka 40.

Nadzor nad morskim i slatkovodnim ribarstvom provodi Inspekcija za lovstvo i ribarstvo. Od 2018. do 2023. izdala je 433 platna naloga i 435 rješenja o prekršaju bez obrazloženja te izrekla kazne u iznosu od 661.980 eura. Kako pojašnjavaju, ribari su prekršili dva članka europske regulative, a to su ribolov bez odgovarajuće dozvole i ometanje inspektora tijekom nadzora.

Ulazak Hrvatske u Schengen nije donio nikakve promjene. Kako pojašnjava slovenska policija, nakon 1. ožujka 2023. morska granica između Republike Slovenije i Republike Hrvatske i dalje će biti vanjska granica. Iznimke se odnose samo na redovite trajektne veze i nautički turizam, gdje se osobe ne kontroliraju sustavno. Promjene koje se očekuju nakon 26. ožujka 2023. odnose se na ukidanje kontrole zračnih granica u Hrvatskoj, no trenutno nema zračnih veza između Slovenije i Hrvatske pa u tom dijelu neće biti promjena ni za slovensku policiju.

Ribari zabrinuti

Zabrinuti su oni slovenski ribari koji su dobili kazne. “Ako su kazne pravno obvezujuće, one su i provedive s pravne točke gledišta. Ribari žele jamstvo države da će, ako se to dogodi, stati iza njih i financijski ih zbrinuti”, kaže Aleš Bolje, voditelj savjetodavnog ureda Zavoda za ribarstvo Piran. Ured pomaže ribarima kako stručnim savjetima o ribarstvu, tako i informacijama o dobivanju državnih i europskih fondova, kao i oko administrativnih procedura i problema s kojima se ribari susreću – a oni su uglavnom vezani uz slovensko-hrvatsku graničnu problematiku.

“Ne plovim preko polovice zaljeva jer ne želim imati problema”, kaže piranski ribar, ujedno i predstavnik ribara Zlatko Novogradec, rezimirajući zabrinutost svojih kolega da će na kraju ostati sami. U slovenskom moru aktivno je oko 80 ribara, no većina njih izbjegava loviti na području gdje im hrvatska strana izriče kazne. Kažnjena su, kako je navedeno, 22, među kojima i tvrtke koje se više ne bave djelatnošću te 18 ribara pojedinaca, a većinu svih kazni dobilo je devet ribara, koji su se također obratili Europskom sudu za ljudska prava.

Kredit: Adie Bush / ImageSource / Profimedia

Bez obzira na to hoće li se slučaj naći na Europskom sudu, problemi ribara morat će se riješiti ovdje i sada, upozoravaju. “Kazne su konačne. Hrvatska policija na moru najvjerojatnije neće zaustaviti slovenskog ribara i oduzeti mu brod zbog neplaćenih kazni. Ali što ako hrvatski policajac nasumce zaustavi slovenskog ribara, koji je na kopnu u Hrvatskoj, s automobilom?” pita Novogradec. “Prilikom nasumičnog pregleda hrvatski policajac u računalnom sustavu može vidjeti da ste dužnik i privesti vas ili oduzeti vam vozilo… Neće ga biti briga što se dogodilo na moru i što dvije države imaju neriješene probleme, nego će ga zanimati što se događa na moru. Slijedit će zakon. Ne možete biti dužni stranoj državi i slobodno šetati”, objašnjava Novogradec. Kaže da bi bilo drugačije da imaju pisanu garanciju da se tako nešto neće dogoditi. U sadašnjoj situaciji sav teret snose individualni ribari, koji, kao i Novogradec, moraju raditi da bi preživjeli.

Sljedećih tjedana slovenski će se ribari sastati s predstavnicima slovenske vlade ili nadležnih ministarstava. Od njih žele jamstvo da će Slovenija stati uz njih u slučaju da hrvatska strana počne tražiti kazne. Iako ribari smatraju da ni slovenska ni hrvatska strana neće poduzeti sljedeći korak i potraživati ​​ribare, za svaki slučaj žele nekakvo zakonsko jamstvo.

No opet je malo vjerojatno da bi Slovenija ribarima platila kazne koje su im izrekli hrvatska policija i inspekcija. Time bi se posredno priznala jurisdikcija hrvatskih vlasti u moru, koja je prema arbitraži slovenska. Isto vrijedi i u suprotnom slučaju za slovenske kazne hrvatskim ribarima.

Odšteta ribarima

“Prava slovenskih ribara krše se zbog hrvatskog nepoštivanja arbitražne presude. Zbog višegodišnjeg kažnjavanja hrvatskih vlasti za prelazak zamišljene središnje crte tijekom godina neovisne Slovenije, hrvatske vlasti ometaju ribare u obavljanju posla na području Slovenije, a posljedično je zabilježen i pad u slovenskom ribarstvu”, poručuju iz MKGP u ime države, dodajući da “Slovenija stalno poziva hrvatsku stranu da prestane ometati ribolov slovenskih ribara u slovenskom moru, što je utvrđeno arbitražnom presudom”.

Mehmet etin / Alamy / Alamy / Profimedia

Zbog otežanog ribolova slovenskim je ribarima u 2017. isplaćeno više od 959.000 eura odštete zbog ometanog gospodarskog ribolova i 816 eura za materijalnu štetu na ribolovnom alatu ili ribarskom plovilu na temelju pravila o državnim potporama prema Zakonu o uređivanju određenih vrsta ribolova. Problemi su zbog konačne presude arbitražnog suda.

Najviše je isplaćeno 30.000 eura na razdoblje od tri godine, no većina ribara dobila je znatno manje. Nisu to iznosi koji bi osigurali opstanak, ali “bolje nešto nego ništa”, kaže Novogradec.

Pojašnjava da na području iznad polovice zaljeva, koji Hrvatska unatoč presudi smatra svojim, ribari uglavnom love koćama (koćama), a na tom kraju tijekom sezone love i tabane. Inače, u slovenskom moru love se uglavnom muškatne hobotnice, sipe, pantljike, cipli, deverike, brancini, brancini, lignje i škampi. “Međutim, ribe ima puno, puno manje nego desetljećima prije”, kaže Novograđanin koji je jedan od rijetkih koji za život zarađuje isključivo ribarstvom. „Međutim, živim iz mjeseca u mjesec“, dodaje.

Šest godina od objave arbitražne presude

Ovo ljeto navršit će se šest godina otkako je arbitražni sud u Haagu objavio konačnu presudu u arbitraži između Slovenije i Hrvatske, kojom je odredio morsku i kopnenu granicu između dviju država. Presudom je Sloveniji pripalo 80 posto Piranskog zaljeva i dodira s otvorenim morem. “Unatoč odbijanju Hrvatske da se pridruži provedbi arbitražne presude, Slovenija čini sve što je potrebno da se presuda provede”, stoji i dalje o arbitraži na stranicama slovenske vlade.

Internet stranica slovenske vlade

Prije nešto više od godinu dana, dok je slovensku vladu još vodio Janez Janša, mediji su objavili da su dvije države blizu dogovora koji bi riješio probleme slovenskih i hrvatskih ribara.

Cilj razgovora, koji su tada trajali u tajnosti nekoliko mjeseci, bio je privremeni zajednički ribolov hrvatskih i slovenskih ribara na ograničenom području u Piranskom zaljevu. Prema tom sporazumu, ribari s obje strane granice trebali bi moći prelaziti granične linije oko kojih se dvije zemlje ne slažu. Osim toga, poništile bi se sve kazne izrečene ribarima iz Hrvatske i Slovenije, zaustavili bi se sudski postupci, a ribari bi se prestali kažnjavati. To bi trebalo biti privremeno rješenje koje ne bi prejudiciralo konačni dogovor o granici.

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je tada da je međusobno kažnjavanje ribara apsurd kojem služe samo odvjetnici. Tada su premijeri zadužili ministre vanjskih poslova da naprave konačni plan, no pregovore su prekinuli izbori ili promjena slovenske vlade.

Kako je sada službeno priopćeno iz slovenskog ministarstva vanjskih poslova, između Slovenije i Hrvatske nema pregovora o režimu ribolova. “Naglašavamo da je država već vezana Sporazumom o pograničnom prometu i suradnji (SOPS) koji sadrži odredbe koje se tiču ​​ribarstva. Prema SOPS-u, postoji Stalno mješovito povjerenstvo, koje je također nadležno za rasprave o provedbi ovog režima”, kažu u MVEP-u. Riječ je o sporazumu iz 2001. godine, dakle prije ulaska zemalja u EU i arbitražne presude. Ribolovni dio sporazuma, koji je slovenskim ribarima omogućio ribolov uz zapadnu obalu hrvatske Istre do Vrsara, a hrvatskim u Piranskom zaljevu, ne provodi se, slovenski ga ribari niti ne žele.

Neslužbeno, slovenska strana sada čeka novi hrvatski prijedlog jer su svi dosadašnji bili na štetu slovenskih ribara.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.