Previsoke temperature mogu nanijeti štetu svakom dijelu ljudskog tijela, a u ekstremnim slučajevima izazivaju rak i moždane i srčane udare.
Guardian navodi šest načina na koje vrućina pogađa ljudski organizam.
Koža
Opekline na koži nastaju pretjeranim izlaganjem Sunčevim ultraljubičastim (UV) zrakama. Što više opeklina tijelo zadobije, to je veći rizik da će osoba dobiti rak kože. Previše UV zračenja može oštetiti DNK stanica kože. DNK stanicama daje upute o funkcioniranju i, kako se šteta pogoršava svakom narednom opeklinom, stanice mogu početi nekontrolirano rasti, što vodi do raka kože.
PROČITAJTE JOŠ
Mozak
Ponekad je teško jasno misliti kad vam je vruće. Studije pokazuju da ekstremna vrućina može utjecati na mentalne sposobnosti. Toplo vrijeme povezuje se sa smanjenim kognitivnim funkcijama, greškama pri odlučivanju i višem riziku od ozljede na poslu. Pri ekstremno visokim temperaturama počinje pucati barijera između krvi i mozga. Proteini i ioni nakupljaju se u mozgu i izazivaju upalu. Mnogi ljudi kažu da se tijekom vrućine osjećaju živčano, a postoje i dokazi koji navode da ekstremna vrućina može negativno utjecati na vaše mentalno zdravlje. Nedavna studija provedena u New Yorku pokazala je da u vrućim danima raste broj pacijenata na Hitnoj zbog predoziranja, poremećaja raspoloženja i anksioznosti, šizofrenije i demencije. Druga studija povezala je porast temperatura s višom stopom samoubojstava.
Znoj
Hipotalamus je termostat ljudskog organizma. On osjeti promjene u temperaturi, kako u tijelu tako i izvan njega, i radi prilagodbe kojima temperatura ostaje unutar stupnja ili dva od 37 stupnjeva Celzijusa. Kad mozak osjeti da se tijelo zagrijava, hipotalamus šalje poruku krvnim žilicama pri površini kože, naređujući im da se prošire, što povećava količinu krvi pri površini tijela i omogućava koži da otpusti toplinu – dokle god je vanjski zrak hladniji od tijela.
Ako je zrak izvan tijela topliji od tjelesne temperature, na scenu stupaju znojne žlijezde, njih 1.6 do čak 5 milijuna. Znoj se izlučuje na površinu tijela, gdje njegovo isparavanje stvara efekt hlađenja, pošto je za pretvaranje tekućine u paru potrebna toplinska energija tijela.
Ipak, znojenje nije savršeni sustav. Aktivna osoba može izlučiti do 10 litara znoja svaki dan što, ako se ne nadomjesti, može dovesti do dehidracije. Dehidrirano tijelo ne može se više hladiti znojenjem. Također, ako se tijelo previše zagrije, protok krvi do kože, kao i znojenje, staju: u ovom slučaju, tjelesna temperatura značajno raste, a moždane stanice nepopravljivo se oštećuju.
Pluća
Vruće vrijeme može negativno utjecati na kvalitetu zraka, što otežava disanje. Visoke temperature često dolaze s nedostatkom vjetra, što znači da čestice onečišćenja stagniraju. Prizemni ozon je štetni plin koji se stvara kad zagađivači koje ispuštaju automobili, tvornice i industrijski kompleksi kemijski reagiraju na sunčevu svjetlost.
Kao jedan od glavnih sastavnica smoga, prizemni ozon može smanjiti funkciju pluća. On je jedan od velikih faktora u razvoju teških simptoma, pa čak i smrti uzrokovane astmom. Studija iz 2008. pokazala je da, za svaki porast temperature od samo jednog stupnja Celzijusa, 22.000 ljudi više umre u svijetu od onečišćenja ozonom.
Iscrpljenost
Hipertermija je stanje u kojem je tijelo doseglo abnormalno visoku temperaturu. Do njega dođe kad se mehanizmi za hlađenje tijela ne mogu nositi s porastom temperature.
Ako tjelesna temperatura poraste do 38 stupnjeva Celzijusa, mozak mišićima kaže da uspore, a tada nastupa iscrpljenost. Ta pojava zove se iscrpljenost vrućinom, a njeni simptomi uključuju vrtoglavicu, smetnje s vidom, intenzivnu žeđ, mučninu, ubrzani puls i tupilo.
Ako se tjelesna temperatura ne smanji, ovakva iscrpljenost može prerasti u toplinski udar. On nastupa kada tjelesna temperatura naraste do 40 stupnjeva, što je hitan slučaj za liječnike. Simptomi uključuju suhu i vruću kožu i mentalnu disfunkciju. Ako se ne liječi, toplinski udar može izazvati napadaje, komu, pa čak i smrt.
Srce
Kako se tijelo zagrijava, šire se krvne žile, snižavajući krvni tlak, zbog čega se osoba osjeća slabo i mučno. U najgorem slučaju, kad u tijelu više nema normalnog protoka krvi, krvne žile mogu biti oštećene, što dovodi do zgrušavanja krvi, a stanice se razgrađuju zbog raspada proteina. Ako krvni tlak padne prenisko, raste rizik od srčanog udara.
Kad tijelo osjeti da je prevruće, medulla oblongata – dio mozga koji kontrolira vitalne procese uključujući otkucaje srca, disanje i krvni tlak – srcu odašilje poruku da poveća količinu krvi koja se pumpa svakim otkucajem. Ali, ako je krvni tlak spušten, srce mora jače raditi da tjera krv kroz tijelo, što znači da se ubrzava puls. Pri ekstremnim temperaturama, količina krvi koja cirkulira kroz tijelo dramatično se povećava. Srčani mišić time postaje iscrpljen i protok krvi može naglo pasti. Stručnjaci kažu da će se porastom temperature rasti i stopa smrtnosti, a te smrti bit će uglavnom izazvane stresom koji ekstremna vrućina izaziva u krvožilnom sustavu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!