Jesti kasno navečer uopće nije dobra ideja. Ovaj eksperiment pokazao je i zašto

Zdravlje 17. lis 202221:48 0 komentara
Shutterstock/Ilustracija

Dugo je popularan savjet za ljude koji žele smršavjeti da izbjegavaju jesti kasno navečer. To ne čudi, s obzirom na mnoga istraživanja koja pokazuju da je jedenje kasno navečer povezano s većom tjelesnom težinom i povećanim rizikom od pretilosti.

Ali do sada je malo studija zapravo istraživalo zašto je točno kasnonoćno jedenje povezano s većom tjelesnom težinom. To je otkrila nedavna američka studija.

Otkrili su da jedenje četiri sata kasnije od uobičajenog zapravo mijenja mnoge fiziološke i molekularne mehanizme koji pogoduju debljanju.

Ovaj rad nadovezuje se na druge nedavno objavljene radove koji su otkrili da je jedenje ranije tijekom dana korisnije za kontrolu apetita i tjelesne težine.

Kasno jedenje

Kako bi proveli svoju studiju, istraživači su 16 sudionika dali da prate dva različita rasporeda obroka, svaki u razdoblju od ukupno šest dana.

U prvom protokolu sudionici su jeli svoje obroke rano tijekom dana, a posljednji obrok konzumirali su približno šest sati i 40 minuta prije spavanja.

U drugom protokolu sudionici su sve svoje dnevne obroke pojeli otprilike četiri sata kasnije. To je značilo da su preskočili doručak i umjesto toga pojeli ručak, večeru i kasnovečernji obrok. Posljednji obrok konzumirali su samo dva i pol sata prije spavanja.

Studija je provedena u kontroliranom laboratoriju, koji je osigurao da su sudionici u svakoj grupi konzumirali identičnu prehranu, te da su svi njihovi obroci bili ravnomjerno raspoređeni, a između svakog obroka prošla bi oko četiri sata.

Kako bi shvatili kako je kasno jedenje utjecalo na tijelo, istraživači su posebno promatrali tri različite mjere koje su povezane s debljanjem: utjecaj na apetit, utjecaj vremena uzimanja hrane na potrošnju energije (potrošene kalorije) i
molekularne promjene iz masnog tkiva.

Apetit je mjeren pomoću dvije tehnike. Prva tehnika bila je da sudionici ocijene svoj osjećaj gladi tijekom dana. Druga tehnika bila je prikupljanje uzoraka krvi kako bi se provjerile razine hormona koji reguliraju apetit u krvi sudionika – poput leptina (koji nam pomaže da se osjećamo siti) i grelina (koji čini da osjećamo glad).

Ti su hormoni procijenjeni svakog sata tijekom razdoblja od 24 sata tijekom trećeg i šestog dana svakog ispitivanja.

Kako bi se procijenio učinak rasporeda obroka na dnevnu potrošnju energije, korištena je tehnika nazvana “indirektna kalorimetrija”. Time se mjeri i količina kisika koju osoba koristi, kao i količina proizvedenog ugljičnog dioksida. To pomaže istraživačima procijeniti koliko kalorija tijelo osobe potroši tijekom normalnog dana.

Kako bi ispitali kako jedenje kasno navečer utječe na način na koji tijelo pohranjuje masnoću na molekularnoj razini, istraživači su izvršili biopsiju masnog tkiva uzetog s abdomena. Samo je polovica sudionika pristala na to.

Tim je otkrio da je, u usporedbi s ranijim jedenjem, kasno jedenje ne samo povećalo subjektivni osjećaj gladi sljedeći dan, nego je također povećalo omjer hormona “gladi” u krvi – unatoč tome što su sudionici jeli identičnu dijetu u oba protokola prehrane.

Kasno jedenje također je uzrokovalo smanjenje broja sagorjelih kalorija sljedeći dan. Kod sudionika koji su radili biopsiju masnog tkiva također se pokazalo da kasno jedenje uzrokuje molekularne promjene koje potiču skladištenje masti.

Zajedno, ovi rezultati pokazuju da kasno uzimanje hrane dovodi do niza fizioloških i molekularnih promjena koje bi s vremenom mogle dovesti do debljanja.

Mogućnost debljanja

Iako ne razumijemo u potpunosti sve mehanizme koji leže u pozadini zašto kasnovečernje jedenje potiče debljanje, ova nam studija pokazuje da je to vjerojatno rezultat mnogih čimbenika koji djeluju zajedno.

Jedna od teorija zašto kasno jedenje uzrokuje debljanje mogla bi biti posljedica našeg cirkadijalnog ritma. Ljudsko tijelo ima prirodni cirkadijalni ritam, kojim upravlja mozak kako bi utjecao na normalne tijekove hormona. Osobito je osjetljiv na dnevno svjetlo i unos hrane.

Vrijeme jela je suštinski povezano s cirkadijalnim ritmom kod ljudi, jer obično spavamo kada je vani mrak, a jedemo kada je dan.

Kad kasno jedemo, to bi moglo izazvati poremećaj prirodnog cirkadijalnog ritma, uzrokujući poremećaje signala gladi tijela i načina na koji koristi kalorije i pohranjuje masnoću. Međutim, ova veza je do sada prikazana samo u studijama na životinjama.

S obzirom na to da je nova studija provedena samo na ograničenom broju sudionika iu vrlo kratkom vremenskom okviru, bit će potrebno dodatno istraživanje kako bi se dodatno razumjelo jesu li ove promjene samo privremene i kakav učinak dugoročno jedenje kasno navečer može imati na debljanje, prenosi Science Alert.

Ali iz drugih studija znamo da ljudi koji jedu kasno navečer također imaju tendenciju lakšeg debljanja.

Druge opsežne studije koje su proučavale odnos između poremećaja u rasporedu obroka i energetske ravnoteže (kao što je preskakanje doručka, kasno noćno jelo i rad u smjenama) otkrile su da su ti obrasci prehrane povezani s većom tjelesnom težinom i većim rizikom od metaboličkih poremećaja (kao što su kao visoki krvni tlak ili dijabetes tipa 2).

Ova studija samo je jedna u nizu dokaza koji pokazuju koliko je važno planiranje vremena obroka, kad se radi o kontroli tjelesne težine. Prema njoj, ljudi koji žele smršavjeti trebali bi izbjegavati kasnonoćno jedenje i većinu svojih obroka pojesti tijekom dana.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!