Gotovo svi vole plivati u otvorenom moru, ali nova studija upozorava da ta aktivnost može biti povezana s ozbiljnom bolešću pluća: plućni edem izazvanim plivanjem (SIPE).
Rizični faktori uključuju dob, nisku temperaturu vode, mnogo vremena provedeno u plivanju, ženski spol, visoki krvni tlak i bolesti srca. Liječnici naglašavaju da SIPE može pogoditi i zdrave ljude, a plivači ne dobivaju dovoljno kisika i teško dišu.
Točan uzrok ove bolesti još uvijek nije dovoljno poznat, no do njega dolazi kada se u plućima nakuplja tekućina iako plivači nisu udahnuli vodu. Osoba će imati izuzetno otežano disanje, niske razine kisik, kao i mokar kašalj, prenosi Science Alert.
Rizik od razvoja ove bolesti tijekom plivanja u otvorenom moru također nije dovoljno poznat, no radi se o rijetkim slučajevima, kažu kardiolozi iz britanskog sveučilišta u Bathu.
“Prvi put je SIPE otkriven 1989., a vjeruje se da se ne prijavljuje svaki put. Procjene su da do ove bolesti dolazi u između 1.1 i 1.8 posto slučajeva,” pišu autori izvještaja.
Jednom kada osoba iskusi SIPE, značajno rastu izgledi da će se to stanje ponavljati. “Ponovna pojava bolesti je česta i prijavljuje se u između 13 i 22 posto slučajeva među roniocima i plivačima. Epizode nisu uvijek jednako teške i često ne zahtijevaju hospitallizaciju; ipak, pacijenti moraju biti informirani o rizicima. Ako su jednom iskusili epizodu, valja pretpostaviti da imaju preduvjete za nju,” pišu autori.
U studiji je došlo do važnog otkrića: srce i pluća mogu biti zahvaćeni ovom bolešću, kao što je bio slučaj pacijentice u 50-im godinama koja je plivala na duge staze i nije u prošlosti imala nikakve zdravstvene probleme.
Dok je plivala u otvorenom moru, ponestalo joj je daha i morala je prestati plivati. Danima nakon epizode imala je otežano disanje. Sljedeći vikend preplivala je tri kilometra bez problema, no tjedan kasnije otežano disanje joj se vratilo nakon tek 300 metara, a taj put počela je iskašljavati krv.
Bila je odjevena u odijelo za plivanje, a plivala je noću u vodi temperature 17 stupnjeva. “Dok sam bila na noćnom plivanju, počela sam hiperventilirati i shvatila da ne mogu dalje. Srećom, uspjela sam pozvati pomoć i odveli su me natrag na obalu u čamcu,” ispričala je žena nakon oporavka.
“Kada sam izišla iz vode, otkopčala sam odijelo i osjetila kako mi se pluća pune vodom. Počela sam kašljati i osjetila metalni okus u ustima. Kada sam došla na svjetlo, vidjela sam da mi je sputum ružičast i pjenast,” prisjeća se.
Odvezena je u bolnicu, a tamo se otežano disanje nastavilo, puls joj je bio brz i nije mogla prestati kašljati. Tijekom pregleda otkriveno je da ima tekućinu u plućima.
Krvni testovi otkrili su visoke razine troponina – proteina koji se nalazi u mišićima, a može doći u krvotok nakon oštećenja srčanog mišića. MRI je otkrio miokardijalni edem – oticanje u srčanom mišiću koje se pripisuje tekućini – kao i znakove moguće fibroze, odnosno oštećenja tkiva.
Njeno srce i pluća izuzev toga su izgledali normalno, a simptomi i puls normalizirali su se 2 sata nakon što je stigla u bolnicu. Četiri dana kasnije, razine troponina vratile su se na normalno. Klinički pregled pokazao je da su joj srčane i plućne funkcije također normalne, iako su još uvijek bile vidljive male naznake fibroze.
Tri mjeseca nakon incidenta, pacijentica je prošla fizičke testove bez ikakvih problema.
Iako je ovo samo jedan slučaj ove bolesti, tim kaže da je to prvi dokaz miokardijalnog edema izazvanog plivanjem koji je zabilježen MRI-jem srca. To bi trebalo pomoći liječnicima koji liječe ovo stanje da znaju što treba tražiti, ali također i podiže razinu svijesti među plivačima o tome što se može dogoditi.
Iako je potrebno više istraživanja, vjerojatno je da je SIPE izazvan promjenama u krvotoku i snažnijoj reakciji krvnih žila u plućima na hladnoću. Ljudi sa strukturalnim srčanim bolestima, visokim krvnim tlakom ili zadebljanim dijelovima srčanog mišića imaju veći rizik od razvoja SIPE-a.
Kardiolog James Oldman i koautori studije kažu da bi se pacijenti koji osjete da otežano dišu tijekom plivanja trebali testirati na SIPE. Također preporučuju da liječnici temeljito pregledaju sustav cirkulacije pacijenata kako bi potražili srčane probleme koji bi se trebali riješiti unutar nekoliko dana, kao i druge simptome. “MRI srca postaje mainstream test u cijelom svijetu, što znači da je vjerojatnije da ćemo dobiti nove podatke o slučajevima ove bolesti. Tamo ćemo moći bolje shvatiti miokardijalnu patologiju u ovom sindromu koji se ne dijagnosticira dovoljno,” kažu autori.
Savjet plivačima koji iskuse ove simptome je da odmah iziđu iz vode i potraže medicinsku pomoć. Izbjegavanje protuupalnih lijekova i plivanje sporijim tempom na višim temperaturama vode bez uskih plivačkih odijela također se preporučuje kako bi plivači umanjili rizik od ove bolesti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!